Policija se pretvara u partijsku, a država u policijsku: Stručnjaci o Nacrtu zakona o unutrašnjim poslovima 1Foto: A. L./Danas

Javna rasprava o setu zakona iz oblasti unutrašnjih poslova uveliko traje, a najveću pažnju stručne javnosti izazvao je Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima, čije pojedine odredbe se smatraju spornim, i na koje se od same pojave nacrta ukazuje. Posebna pažnja skrenuta je na deo oko ulaska policije u stanove bez dozvole građana, kao i o, kako stručnjaci navode, nekontrolisanom javnom video nadzoru.

Rodoljub Šabić, advokat i nekadašnji poverenik za informacije o javnog značaja, kaže za Danas da je nedopustivo mnogo spornih stvari u setu nacrta zakona, a posebno u nacrtu zakona o unutrašnjim poslovima. Neke od njih, ističe, direktno su u vezi sa obradom podataka građana.

– To posebno važi za masovni, neselektivni biometrijski video nadzor u javnom prostoru. Reč je o nečem što je i UN i u EU prepoznato kao rizik po ljudska prava, posebno slobode govora, okupljanja i kretanja. Komesarka za ljudska prava UN zatražila je moratirijum na primenu ovakvih tehnologija a sličan je stav zauzet i u institucijama EU, ali naši autori nacrta to ignorišu. Krajnje su zabrinjavajuća i rešenja kojim se prikriva identitet službenih lica i pod pretnjom oštrih kazni zabranjuje objavljivanje podataka o njihovom identitetu čak i onda kad krše zakon i prekoračuju ovlašćenja – ukazuje Šabić.

On dodaje da za ovo nema prihvatljivog objašnjenja, pogotovo sa ružnim dosadašnjim iskustvima o potpunom odsustvu odgovornosti čak i za najdrastičnija brutalna kršenja ovlašćenja.

– Najdirektnije neustavne i krajnje zabrinavajuće su odredbe kojima se potpuno relativizuje ustavna garancija nepovredivosti stana i policiji omogućava da bez pristanka i prisustva građana i bez odluke suda, jer ima “osnove sumnje”, ulazi u stanove građana i čak vrši njihovo pretresanje bez svedoka – naglašava Šabić.

Prema njegovim rečima, ako totalni video nadzor, pretvaranje kompletne policije u “tajnu policiju” sa ovlašćenjima da anulira ustavne garancije stavimo u realan kontekst, jasno je da bi usvajanje ovakvih i sličnih rešenja bilo razlog za veliku zabrinutost građana.

– U situaciji u kojoj je profesionalizam u postupanju policije već u velikoj meri potčinjen politici i u kojoj čak i nemamo direktora policije nacrtom zakona se predviđa da ministar daje obavezne instrukcije u vezi sa radom policije. Ovim se daje legalitet već snažno prisutnom političkom uticaju odredba zakona da se “obavezne instrukcije ne smatraju nedozvoljenim uticajem” je očito apsurdna, providno licemerje. Ne može biti spora da se ovim potiskuju principi profesionalizma, neutralnosti, zakonitosti a aktivnost policije podređuje volji i interesima vlasti – ukazuje naš sagovornik.

Šabić zaključuje da je to krupan korak na putu pretvaranja policije u partijsku policiju a zemlje u policijsku državu.

Grupa Oktobar je predala zahtev za pristup informacijama od javnog značaja BIA koji se odnosi na stotine javnih kamera postavljenih bez ikakve kontrole po Srbiji u prethodnim godinama, navodi se u saopštenju Grupe.

Kako dodaju, od 2014. godine svi smo svedoci epidemije javnih kamera za nadzor po Srbiji „koje su nicale i koje niču bez ikakve kontrole“, i bez ikakvog obaveštavanja javnosti o tome ko ih uopšte postavlja, ko sve ima kontrolu nad tim kamerama, sa kakvim nadležnostima su i funkcijama su te kamere, ko sve ima pristup podacima, i tako dalje.

„Javnost nema nikakve podatke ni o tome ko su proizvođači tih kamera, čiji softver se koristi, da li one danas vrše prepoznavanje i prikupljanje podataka o licima, identitetu i drugim biometrijskim podacima građana, koje sve države imaju pristup tim podacima, i na koji način i za koje svrhe se oni obrađuju. Kako su ova pitanja od ključnog značaja za prava i slobode građana to Bezbednosnoj informativnoj agenciji postavljamo zahtev za pristup informacijama od javnog značaja kojima tražimo da se svi ovi podaci obelodane, i učine javno dostupnim“, ističe se u saopštenju.

Dodaje se da s obzirom na to da su sve te kamere postavljene bez ikakve kontrole javnosti, postavlja se pitanje ko sve ima pristup podacima koje te kamere prikupljaju, da li one prikupljaju i biometrijske podatke (lice, oči), kojim softverima se obrađuju ti podaci, koja zemlja je izradila taj softver i čime je obezbeđeno da podaci sa kamera ne budu dostupni drugim vladama i posebno terorističkim grupama od kojih su neke pod kontrolom pojedinih stranih vlada.

Grupa Oktobar ističe da je država dužna da sve ove podatke obelodani pre okončanja javne rasprave o Nacrtu zakona o policiji.

Organizacije civilnog društva sutra će u pres centu UNS-a održati raspravu povodom objavljenog Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima i drugih pratećih zakona.

„Nacrti navedenih zakona sadrže brojne odredbe koje imaju negativne posledice na privatnost građana, nepovredivost stana, zaštitu novinarskih izvora, slobodu udruživanja, zabranu diskriminacije, ali i zaštitu drugih prava i sloboda građana od prekomernih ovlašćenja policijskih službenika“, navode organizacije civilnog društva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari