Spas za brojne pacijente stiže od novih donora 1Foto Jakov Simovic

Pacijentima koji imaju leukemiju, aplastičnu anemiju, imunu deficijenciju ili urođeni poremećaj metabolizma, često je jedini put ka izlečenju transplantacija matičnih ćelija hematopoeze. Nažalost, samo 30 odsto njih ima podudarnog davaoca u okviru svoje porodice.

Za ostale, jedina opcija su nesrodni davaoci, upisani u Registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze Srbije, saopšteno je danas na konferenciji za medije učesnika kampanje “Osloni se na mene”. Nažalost, naš Registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze Srbije broji svega oko 10.000 davalaca i potrebno je da taj broj bude mnogo veći, jer nekim pacijentima je to jedina šansa za život.

– Kada je bolesniku neophodna transplantacija, u Registru se traži davalac koji je sa njim podudaran. Mnogi se pitaju zašto je važno da naš Registar bude brojniji, ako imamo i svetski. Više je odgovora na to. Prvo, humani leukocitarni antigeni na osnovu kojih se određuje podudarnost između bolesnika i davaoca, sličniji su između ljudi iz istih etničkih grupa. Dalje, pokazano je da je uspešnost same transplantacije bolja ukoliko su i davalac i bolesnik sa istog područja. Takođe, vreme potrebno za traženje odgovarajućeg davaoca je mnogo kraće. A  najvažnije jeste to što svi naši bolesnici dobijaju podjednaku šansu da prežive, da se leče u svojoj zemlji i budu blizu porodica, rekla je tim povodm dr Glorija Blagojević iz Institut za transfuziju krvi Srbije.

Osobe koje imaju između 18 i 45 godina, ne boluju od teških oboljenja srca, pluća i bubrega, malignih i autoimunih oboljenja mogu postati deo Registra. Ko se jednom prijavi, njegovi podaci ostaju u Registru dok ne napuni 60 godina. Prijavljivanje je veoma jednostavno – dovoljno je da osoba naglasi da želi da postane dobrovoljni davalac kostne srži, popuni upitnik koji se sastoji od prijavnog lista i medicinskog upitnika i da potom da uzorak krvi, kao za krvnu sliku, iz kojeg se radi HLA tipizacija.

Prijavljivanje se vrši u Institutu za transfuziju krvi Srbije, Zavodima za transfuziju Novi Sad, Niš, Karagujevac, u službama za transfuziju krvi u Subotici i Užicu, kao i na terenima gde god su ekipe za dobrovoljno davanje krvi.

– Davanje matičnih ćelija je u potpunosti bezbedno za davaoca. Tokom procedure ne postoji ni rizik od infekcija koja se prenose putem krvi. Uz pomoć braunila u obe ruke. se uzima krv, koja ulazi u mašinu kako bi se obradila.  Tokom tog procesa, odvajaju se samo ćelije koje su važne za transplantaciju, dok se sve ostale vraćaju preko druge vene davaocu. Nakon procedure davalac ostaje par sati u bolnici, kako bi se propratilo njegovo zdravstvene stanje, rekla je prof. dr Dragana Vujić iz Instituta “Dr Vukan Čupić”.

Mnogi misle da je doniranje matičnih ćelija bolno i invazivno. Kao neko ko je prošao ceo proces i ko je u Registru od 2008. godine, Vanja Tadić, podelila je svoje iskustvo. Biti donor je šansa da nekome, ko nema drugu opciju, spasite život i pokažete solidarnost, kaže ona.

– Proces davanja matičnih ćelija je potpuno bezbedan, minimalno invazivan i nije bolan niti vremenski zahtevan. Kako bi osigurali da je davanje bezbedno za vas, proći ćete kroz niz analiza i pregleda, koji se, zahvaljujući divnom timu koji vas nadgleda, obave veoma brzo i bezbolno. Dan ili dva se javlja umerena fizička neprijatnost u vidu probadanja u mišićima koje prouzrokuje primanje granulocitnog faktora rasta. To je znak da vaše telo stvara spasonosne ćelije. Važno je da znate da se prikupljanje danas uglavnom vrši iz periferne krvi, ne iz kosti. Orikupljanja, takozvana afereza, izgleda slično kao davanje krvi, s tim što ćete imati igle u obe ruke i trajaće duže. Proces nije bolan i vode ga vrhunski stručnjaci, a za sobom ostavljate kesicu matičnih ćelija, koje za nekoga znače razliku između života i smrti, istakla je Vanja Tadić, davalac matičnih ćelija.

Spas iz Nemačke

Akutna leukemija je bila razlog zašto je Dobrivoju Stepanoviću (48) transplantacija matičnih ćelija bila jedini lek 2016. godine. U Srbiji za njega nije bilo podudarnog davaoca, pa je spas stigao iz nemačkog registra. “Kada sam čuo da je nađen davalac, nisam verovao da je to tačno. Neverovatno mi je bilo da negde daleko postoji neko sa „istim parametrima“ kao i ja, da je taj neko plemenit i spreman da učini nešto za dobrobit potpuno nepoznatog čoveka. Danas je moja ćerka u bazi Registra, kao i sestrić. Uskoro će biti i moj sin, čim postane punoletan. Oni znaju da to nije teško, a znatno povećava šanse da se nekome, ko je u situaciji u kakvoj sam bio ja, spase život”, kaže Dobrivoje i dodaje da je nakon uspešnog oporavka i upoznao Sofiju iz Nemačke koja mu je donirala matične ćelije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari