Za lekove koji se prepisuju na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i idu na teret zdravstvenog osiguranja, pirotska filijala Zavoda za zdravstveno osiguranje je u prošloj godini izdvojila oko 230 miliona dinara, odnosno blizu tri miliona evra.
Ovaj iznos je u toku prošle godine prekoračen za oko 30 odsto u odnosu na plan potrošnje.

Za lekove koji se prepisuju na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i idu na teret zdravstvenog osiguranja, pirotska filijala Zavoda za zdravstveno osiguranje je u prošloj godini izdvojila oko 230 miliona dinara, odnosno blizu tri miliona evra.
Ovaj iznos je u toku prošle godine prekoračen za oko 30 odsto u odnosu na plan potrošnje. Prema rečima direktora pirotske Filijale Zavoda Momčila Đorđevića, razlozi za ovo prekoračenje su višestruki.
– U startu je iznos koji je opredeljen za lekove na području Pirotskog okruga bio nedovoljan, a i lista lekova je u toku prošle godine tri puta menjana. Dodati su novi, uglavnom skuplji lekovi, pa je lista sa 450 proširena na 700 lekova, koliko ih je sada na listi. U toku prošle godine imali smo i promenu cena lekova, što je sve doprinelo ovom prekoračenju, a svakako da je i razlog to što se recepti za neke lekove izdaju nedovoljno racionalno – kaže on.

Nek se nađu

– Volim da imam rezervu lekova, jer nikad se ne zna kada će da mi zatrebaju. Znam da se lekari ponekad ljute na nas pacijente što pravimo zalihe, ali bolje da imam lekove nego da ih nemam. U svojoj kućnoj apoteci imam dovoljno presolola, prinorma, trentala, zorkaptila i bensedina – priča jedna starija osoba, koja redovno posećuje zdravstvene ustanove.

– Na osnovu broja realizovanih recepata u prošloj godini, može se doći do računice da su lekari po stanovniku Pirotskog okruga prepisali više od osam recepata – kaže Đorđević.

Dnevno i po hiljadu recepata

Prema rečima farmaceuta u apoteci Karlo Skacel u centru Pirota Rade Mančić dnevno se u proseku u ovoj apoteci primi i po hiljadu recepata.

-Na mesečnom nivou taj broj iznosi između 25. i 30.000 recepata, što je mnogo. Na jedan recept ide i više kutija, pa čak i cela mesečna terapija. Za pojedine lekove pacijeti koji nisu oslobođeni participacije plaćaju 20 dinara, dok se za neke plaća učešće koje može da iznosi od pet do 80 posto pune cene leka – kaže ona.

Lekove koji se daju na recept i idu na teret zdravstvenog osiguranja, a za koje osiguranici plaćaju participaciju, mogu da prepišu samo izabrani lekari uz svu evidenciju koju su dužni da vode.
– Ne osporavamo pravo ni osiguraniku ni lekaru da prepiše lek, ukoliko su ispoštovane sve procedure i ukoliko su prepisane količine lekova u skladu sa dijagnozom bolesti. Međutim, može se desiti, a i bilo je u izvesnim slučajevima popriličnih grešaka gde se posumnjalo u ispravnost prepisivanja lekova i količina koje su prepisane, pa su naše lekarske komisije, shodno propisima i ugovoru o finansiranju zdravstva za 2007. godinu, bile na terenu, obišle sve ambulante i bolnicu i očekujemo da se, što se tiče pravilnosti, stanje daleko poboljša – ističe Đorđević.
Šef ambulante Doma zdravlja u Tijabari dr Slobodan Mitić kaže da je tržište lekova poslednjih godina stabilno i da nema navale pacijenata koji stvaraju kućne apoteke. Od kako je uveden izabrani lekar, mnogima je uskraćena mogućnost da idu od jednog do drugog lekara i traže da im se prepišu isti lekovi.
– Imamo dobru evidenciju o tome kojim pacijentima se koji lekovi prepisuju i u kojim količinama. S obzirom na to da je specijalistima ukinuta mogućnost da prepisuju lekove, sva evidencija je kod izabranog lekara – kaže dr Mitić.
Mitić ističe da i dalje imaju veliki broj pacijenata po lekaru i da svaki lekar dnevno primi po četrdesetak pacijenata.
– Svakom pacijentu u proseku se prepišu tri recepta. Imamo dosta kontrolnih pregleda pacijenata i onih koji dolaze po terapije. Njima prepisujemo terapiju na mesečnom nivou – kaže dr Mitić, dodajući da su zbog dobre snabdevenosti lekova u mogućnosti da prepisuju dobru terapiju.
Lekari specijalisti pirotske bolnice, kako napominje Momčilo Đorđević, mogu da izdaju lekove samo pacijentima koji su bili na lečenju na nekom od odeljenja bolnice.
– Oni mogu uz dokumentaciju o bolničkom lečenju da izdaju lekove kao nastavak lečenja, ali samo za nekoliko dana, dok se pacijent ne javi svom izabranom lekaru radi sprovođenja dalje terapije – kaže Đorđević.
Đorđević ističe da je planirano da Republički zavod za zdravstveno osiguranje zaključuje ugovor sa svakim izabranom lekarom, ali da se od toga privremeno odustalo.
– Postoji zakonski osnov da se tako radi. Zasad se ugovor zaključuje samo sa zdravstvenom ustanovom, međutim, lekari moraju da shvate da je, bez obzira na to da li je zaključen ugovor samo sa ustanovom ili sa svakim ponaosob, suština ista i da su dužni da strogo racionalno i po pravilima struke prepisuju lekove – kaže Đorđević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari