Zašto je pilot pokušao da poleti na kratkom delu piste, a onda poleteo sa livade i zakačio antenu? 1foto (BETAPHOTO/Aerodrom Nikola Tesla Beograd/DS)

Misterija je zašto je pilot na letu Er Srbije za Diseldorf pokušao da poleti na kratkom delu piste, a onda zapravo poleteo sa livade i zakačio antenu. To kao „neobjašnjivu bizarnost koja se dešava i obučenim ljudima“ za Vreme opisuje stručnjak za vazduhoplovstvo Petar Vojinović

Drama iznad Beograda u nedelju predveče ipak je okončana srećno kada je avion na letu Er Srbije za Diseldorf, sa dobrano oštećenim trupom i bez zakrilaca, bezbedno sleteo na aerodrom „Nikola Tesla“ odakle je sat vremena ranije krenuo.

Zapravo, krenuo je sa livade u produžetku piste jer komad piste za poletanje nije bio dovoljan da pilot postigne neophodnu brzinu.

Kako je tačno došlo do toga za sada je misterija, ali izvori govore da se naprosto radi o lošoj proceni posade koju je Er Srbija, kao i sam avion, iznajmila od grčkog Maraton erlajnsa. Precenili su sebe ili avion brazilske proizvodnje Embraer E195 LR kojim su upravljali.

Petar Vojinović, urednik vazduhoplovnog portala Tango Six i čovek izvrsno upućen u letačke krugove Srbije, kaže da je, prema pouzdanim izvorima, kontrola letenja uradila sve kako treba.

„Kontrola letenja je odobrila adekvatnu lokaciju na pisti za poletanje, ali je u poslednjem trenutku primetila da avion nije bio na toj lokaciji koju je potvrdio“, kaže Vojinović za „Vreme“.

Pogrešna procena pilota?

Pilot je trebalo da izađe na sekciju piste zvanu D6, ali je iz – za sada nedokučivih – razloga izašao pogrešnim „pristupnim putem“ do sekcije D5 koja je bitno bliža kraju piste. I odatle mogu da polete manji avioni, ali Embraer očito nije među njima.

„Pilot je sve vreme govorio kontroli leta da ide na D6, iako se ipak pojavio na D5. Sve je obeleženo vrlo jasno – to da se pomeša izlaz se praktično nikad ne dešava. Uslovi su bili dobri, sumrak, ali dobro osvetljeno. Dakle, to je neobjašnjivo“, kaže Vojinović.

„Kontrolor je to video i tri puta na razne načine upozorio pilota da je na kraćoj poziciji, tražio da proračunaju performanse za poletanje i ponudio da se vrate pistom unazad. Iz aviona su rekli da mogu da polete i ovako. U takvoj situaciji je kontrolor uradio sve što je do njega i odgovornost je potpuno na pilotu koji jedini zna koliko je avion težak i koliko mu snage motora, brzine i družine piste treba“, kaže ovaj stručnjak.

Ali, očito se pilot preračunao. Možda je, kaže Vojinović, do željene brzine moglo da se dođe punim gasom koji se izbegava kod poletanja kako bi se prištedeli motori, ali i to je neizvesno. Uostalom, i sam proizvođač aviona preporučuje petsto do šesto metara piste više nego što je pred sobom imao pilot leta za Diseldorf.

Na kraju je stotinama metara jurio po travi, a za kočenje je verovatno bilo kasno. Jer, kako objašnjava Vojinović, postoji određena brzina aviona pri kojoj je mnogo opasnije kočiti nego poleteti ma kako.

Već daleko od piste, avion koji se tek odvojio od zemlje kači antenu, deo instrumenata koji služe preciznom sletanju aviona, rekonstruiše Vojinović. Ta antena ostaje zabijena u avion i izaziva oštećenja.

Bezbedno sletanje

Izvori našeg sagovornika kažu da je avion obrnuo dva kruga nad gradom kako bi tokom sat vremena vožnje potrošio kerozin i bio lakši za sletanje.

Kako je za „Vreme“ u nedelju rekla jedna putnica iz aviona, leteli su nisko kao u filmu „Nemoguća misija“.

To je otuda, kaže Vojinović, što se posada aviona pribrala i tražila da u niskom letu pređe iznad kontrolnog tornja kako bi ljudi odande dvogledom mogli da provere da li su točkovi za sletanje u ispravnoj poziciji. Bili su.

„Dobro je što se ispostavilo da je avion takav da čak i ovaj incident može da izdrži. Otkazala su jedino zakrilca, deo koji produžava krila, ali čak i tako su uspeli bezbedno da slete“, priča Vojinović.

Doduše, iz aviona se nikako nije moglo videti da iz jednog motora curi gorivo pa je odlučeno da se „taksira“ do gejta. To nije imalo posledice, kod gejta su vatrogasci iz predostrožnosti naprskali penu, a putnici su evakuisani. Nije bilo povređenih.

Na letu je, kako piše Tango Six, bilo 106 putnika u uvom avionu koji ima 118 mesta.

Šta sada?

Incident je vrlo ozbiljan. „Postoji nezavisno Vladino telo Centar za istraživanje nesreća u saobraćaju i oni za manje od godinu dana moraju da naprave kompletan izveštaj. To ne sme da se koristi ni u krivičnom postupku, anonimna ostaju imena članova posade, i to služi proizvođačima aviona i celoj industriji da znaju šta moraju da poprave“, kaže Vojinović za „Vreme“.

Što se tiče krivične odgovornosti, dodaje, to jedino tužilac može da proceni.

„Ovo nije bio avion Er Srbije. Avion i posada su deo grčkog Maraton erlajnsa. Ta kompanija je odgovorna da disciplinski sankcioniše svoju posadu. A Er Srbija će verovatno da dodatno prekontroliše njihove posade što i inače radi po proceduri, tako što ih recimo proverava u simulatoru“, kaže on.

Zaključuje da je incident za sada moguće opisati kao „neobjašnjivu bizarnost koja se dešava i obučenim ljudima“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari