Žiofre: Evropska unija vidi proširenje kao investiciju i zemlje Zapadnog Balkana bi to trebalo da iskoriste 1Foto: BETAPHOTO/EU info/EMIL VAS/DS

Emanuel Žiofre, šef delegacije Evropske unije u Srbiji je govoreći na Beogradskoj bezbednosnoj konferenciji istakao da se proces proširenja posmatra kao strateška investicija u bezbednost kontineta i da bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo ovo da iskoriste.

– Put do članstva vodi kroz reforme, rekao je Žiofre, podsećajući da predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ovih dana obilazi zemlje Zapadnog Balkana i da će sutra da boravi u Beogradu.

Žiofre je konstatovao da se pred Evropskom unijom nalazi dosta izazova, ali da je jedinstvo članica jedino rešenje.

Sa njegovom tvrdnjom da zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku da ubrzaju put ka EU složili su se i govornici na panelu koji se ticao ove teme.

Luka Šterić, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku je istakao da se reflektor Evropske unije nakon deset godina vratio u region.

– Ovaj pristup žmurenja na urušavanje demokratskih standarda zarad stabilnosti regiona je doveo do toga da uticaj Evrope u regionu znatno oslabi, ali i da se, paradoksalno, umanji stabilnost, kazao je Šterić.

Srđan Majstorović, predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike je istakao da agresija na Ukrajinu predstavlja pretnju zajedničkoj budućnosti.

– Rat protiv Ukrajine predstavlja rat protiv prava na samoopredeljenje, istakao je Majstorović dodajući da je važno da se nova Vlada Srbije uskladi sa spoljnom politikom Evropske unije, istakao je Majstorović.

Ivet Zepezi, iz holandskog Ministarstva spoljnih poslova je istakla da ne postoje prečice na put ka članstvu u Evropskoj uniji.

– Evropska unija je jedinstveno reagovala na agresiju, uvodeći Rusiji sankcije bez presedana. Ovo jedinstvo može da bude prilika za zemlje regiona, pošto proces proširenja može da dobije na zamahu, ističe Zepezi.

Evroparlamentarac iz Slovenije Klemen Grošelj je rekao da je ključna stvar kod procesa proširenja politička volja zemalja kandidata za članstvo.

– Uvek će biti problema u pristupnim pregovorima, i Slovenija je imala niz sličnih problema. Međutim, centralna stvar je da se na kraju pronađe rešenje. Ključan problem u zemljama Zapadnog Balkana je što se usvojeni zakoni ne implementiraju na način da bi se države približile standardima Evropske unije, već da bi se ojačao status kvo, kazao je Grošelj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari