Šta predlaže nemački kancelar EU za zemlje Zapadnog Balkana? 1EPA/HANNIBAL HANSCHKE

Kancelar Nemačke Fridrih Merc predložio je da Ukrajina što pre dobije mesto unutar institucionalnog sistema EU, kao „pridružena članica“, ali bez prava glasa, prenosi N1.

U pismu koje je poslao liderima Evropske unije, Merc predlaže model po kome bi Kijev mogao da učestvuje na sastancima Evropskog saveta i ministarskih formata, da ima pravo aktivnog učešća na sastancima, pa čak i da ima komesara bez portfelja i posmatračke predstavnike u Evropskom parlamentu, ali bez prava glasa.

Ideja je da se Ukrajini odmah da politički vidljiva korist, dok bi formalni proces pristupanja tekao paralelno, uz nastavak reformi u oblastima poput vladavine prava i manjinskih prava.

“Nemamo vremena za nova odlaganja i sada je vreme da hrabro nastavimo integraciju Ukrajine u EU, koristeći inovativna rešenja,“ napisao je Merc u pismu koje prenose evropski mediji, a koje je poslao predsednici EU komisije Ursuli fon der Lajen, predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti i predsedniku Kipra Nikosu Hristodulidisu, države koja predsedava Savetom EU.

Zapadnom Balkanu i Moldaviji status posmatrača u institucijama EU

Međutim, za Zapadni Balkan i Moldaviju nemački predlog predviđa malo drugačiji scenario, jer Merc traži od EU da „razmotri inovativna rešenja”.

Prema tom predlogu, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija, Srbija i Moldavija ne bi dobile status pridruženih članica, kao Ukrajina, već niži status posmatrača u institucijama EU.

To bi moglo da znači prisustvo predstavnika regiona na zajedničkim sednicama Evropske komisije ili Evropskog parlamenta, kao i širi pristup pojedinim programima EU i delovima jedinstvenog tržišta, ali bez političke težine koju bi imala ukrajinska “pridružena članica”.

Dodatna marginalizacija Zapadnog Balkana?

Ideji da Ukrajina dobije neku vrstu povlašćenog statusa protive se države okupljene u neformalnu grupu „Prijatelji Zapadnog Balkana“. One smatraju da bi to dodatno marginalizovalo region koji je već dugo u „evropskoj čekaonici“.

Pored toga i evropski ambasadori već su odbacili ideju o brzom putu za Ukrajinu, koji je predložila Evropska komisija, sa idejom da se ta zemlja integriše u blok, a da se uslovi za članstvo rešavaju naknadno, po modelu poznatom kao „obrnuto proširenje“.

Zbog toga bi predstojeći samit o Zapadnom Balkanu u Crnoj Gori mogao da pokaže da li EU zaista želi da ubrza proširenje za ceo region i da li će se za sve kandidate za članstvo u tom bloku i dalje primenjivati ista pravila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari