Ni manje ruskih investicija na jugu Srbije, ni više ljubavi prema Putinu 1Od Rusa u Vranju samo mural sa likom Vladimira Putina. Foto:V.Ristić/Danas

Vranjanci vole Rusiju, vole i njenog predsednika Vladimira Putina, ali Rusija izgleda manje voli njih. Dok na severu Srbije ruske kompanije poput NIS-a zapošljavaju veliki broj ljudi, a u Beograd i Novi Sad od početka ukrajinskog rata stižu desetine hiljada ruskih IT inženjera i sličnih digitalnih nomada, u Vranju je jedini investicioni projekat privrednika iz Ruske Federacije bio onaj kompanije „Mnogo Mebeli“ koja je 2017. otvorila fabriku nameštaja „Spilit“ da bi je samo posle dve godine zatvorila, a 300 radnika ostalo bez posla i zarađenih plata.

Projekat sa fabrikom kućnog nameštaja Spilit počeo je 2017. godine, kada je u Vranje došao investitor Andrej Hodasevič. Sve je krenulo prema planu, a onda je za samo manje od dve godine naprasno i bez bilo kakvog upozorenja biznismen iz Rusije bukvalno preko noći zatvorio proizvodne pogone u iznajmljenom prostoru od 8.000 kvadratnih metara u tekstilnoj kompaniji Jumko.

– Bili smo zatečeni aktuelnom situacijom jer odjednom nije bilo nijednog čoveka iz menedžmenta preduzeća. Deo radnika nikada nije naplatio svoje zarade koji su bile u rangu tadašnjeg minimalca od oko 350 evra. Isto je i sa penzijskim i zdravstvenim osiguranjem. Sve se završilo neslavno po radnike, a koliko znam gazda iz Rusije nije trpeo nikakve posledice zbog toga – kaže nam Goran Z., bivši radnik u Spilitu, preduzeću koje je bilo registrovano u Srbiji kao deo kompanije iz Ruske federacije.

U drugoj fazi, kako je najavljivao investitor iz Rusije, u Industrijskoj zonu Bunuševac na periferiji Vranja trebalo je da bude izgrađena proizvodna hala na 30.000 kvadratnih metara, gde bi radilo više od hiljadu radnika.

Ni manje ruskih investicija na jugu Srbije, ni više ljubavi prema Putinu 2
Popović:“Rusima nismo strateški interesantni na jugu“. Foto:Lična arhiva

Za Branislava Popovića iz kancelarije Regionalne privredne komore Leskovac (RPK) ovaj potez investitora iz Rusije bio je „ekonomski opravdan, ali ne i socijalno u odnosu na upošljenike“.

– Od početka ovo preduzeće nije imalo adekvatan plasman na tržištu pa je vlasnik kompanije uvideo da je ovo neisplativ posao. Podsećam da je investitor iz Rusije u Vranje došao bez državnih subvencija i da je od početka u celoj investiciji učestvovao sa kapitalom matične kompanije. Princip izlaska iz posla nije bio korektan prema upošljenim radnicima koji su ostali bez bilo kakvog objašnjenja, a kasnije uspevali apelima da dobiju deo svojih zarada – navodi Popović za Danas.

U Vranju je kao „ekonomska top vest“ u martu  2015. godine odjeknula najava da će kompanija Orion takođe iz Rusije u vlasništvu Andreja Stepanova otvoriti fabriku kotlova na pelet. U prvoj fazi trebalo je da bude zapošljeno 200 radnika, koji bi godišnje proizvodili 12.000 kotlova. Ukupna investicija je trebalo da dostigne 8,5 miliona evra, a proizvodnja koja je bila najavljena za jun te godine nikada nije pokrenuta niti su se ljudi iz Oriona ikada više pojavili u Vranju.

– Treba imati u vidu da jug Srbije strateški nije interesantan za investitore iz Rusije koje zanima hemijska industrija, proizvodnja plastike, i ono što se vezuje za energente. Tu se ostvaruje veliki profit i brzo dolazi do zarade. Toga na jugu Srbije nema, ne računajući nekoliko benzinskih pumpi Lukoila i NIS-a, koji su državni projekti sa Rusima – navodi Popović.

Sagovornik Danasa navodi da je iz sedam opština Pčinjskog okruga, kao i šest iz Jablaničkog u Rusiju najviše izvoženo voće i povrće i da možda tu treba tražiti mogućnost za eventualna ulaganja iz ove zemlje.

– Hrana je naš adut, ali moramo podići standarde i usavršiti proizvodnju koja zahteva konstantnu isporuku, što sitni proizvođači nisu u stanju da odrade na višem ekonomskom nivou – navodi Popović.

Vranjanci imaju veliko poštovanje prema predsedniku Rusije Vladimiru Putinu kao političaru i „srpskom savezniku“. Pored modernog hotela Royal putnik na ulazu u Vranje oslikan je i veliki mural sa likom ruskog predsednika koji iz Kremlja pokazuje prstom prema zgradi vranjskog hotela.

U isto vreme kada je ekonomija u pitanju Vranjanci su upućeni na zemlje EU gde sve češće odlaze koristeći mogućnost rada na tri meseca.

– Ako je i od Rusa, malo je, ali bar neka predsednik Putin bude tu – komentarišu Vranjanci činjenicu da do sada nisu dobili gotovo nikakvu šansu da rade kod nekog poslodavca iz Rusije.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari