Prihvatili smo tri od šest zahteva uzgajivača svinja iz Mačve. Ministarstvo poljoprivrede će sačiniti strategiju daljeg otkupa tovljenih svinja uz strogu proveru marže, a nadležne inspekcije će kontrolisati poslove otkupa tovljenika. Činjenica je da država nema mehanizme ni način da reguliše cene na inače slobodnom tržištu mesa, a Direkcija za robne rezerve nema sredstva za interventni otkup tržnih viškova svinjetine.

Prihvatili smo tri od šest zahteva uzgajivača svinja iz Mačve. Ministarstvo poljoprivrede će sačiniti strategiju daljeg otkupa tovljenih svinja uz strogu proveru marže, a nadležne inspekcije će kontrolisati poslove otkupa tovljenika. Činjenica je da država nema mehanizme ni način da reguliše cene na inače slobodnom tržištu mesa, a Direkcija za robne rezerve nema sredstva za interventni otkup tržnih viškova svinjetine. Ipak, dogovoreno je da se u narednih mesec dana obavi kontrola kvaliteta mesa kako bi klaničari preuzimali tovljenike po cenama koje odgovaraju tom kvalitetu – izjavio je za Danas Danilo Golubović, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede posle sastanka koji je sa odgajivačima i farmerima iz Mačve održan u Vladi Srbije.

Prostran: Realna otkupna cena oko 80 dinara

– Treba voditi računa o ciklusima u svinjogojstvu. To znači da ako bi neko sada odlučio da krene u tov svinja mogao bi da računa na otkupnu cenu kilograma žive mere od oko 120 dinara. Ali treba podsetiti da su tovljenike čija je otkupna cena problem, poljoprivrednici počeli da gaje u vreme kada je kilogram kukuruza bio oko sedam do osam dinara, pa bi realna otkupna cena sada trebalo da bude između 80 i 90 dinara. Tržište reaguje nižom cenom i ta zakonitost je poznata kao „svinjski ciklus“, izjavio je za Danas Milan Prostran, sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije, dodajući da je u ovom periodu manja tražnja zbog tradiocionalnih zimskih svinjokolja, ali i zbog slabe kupovne moći potrošača.

Niska otkupna cena svinjskog mesa, odnosno tovljenika već danima je predmet rasprave i protesta odgajivača koji tvrde da je otkupna cena od 52 dinara po kilogramu, dok na drugoj stani raste cena kukuruza, neprihvatljiva. Kukuruz je početkom februara dostigao rekordnih 12 dinara za kilogram, a kao glavni razlog za to pominje se povećan izvoz u zemlje Evropske unije.

Svinjogojstvo u statistici

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, poljoprivrednici su lane gajili oko 3,2 miliona svinja i proizveli oko 207 miliona tona svinjskog mesa. Počev od 1997. godine, kada je gajeno oko četiri miliona svinja, broj tovljenika od 2000. godine konstantno opada da bi se 2005. godine spustio na oko tri miliona. Podsećanja radi, te, 2005. godine, prosečna otkupna cena za kilogram tovljenika bila je oko 140 dinara.

Milan Prostran, sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije, podseća da treba voditi računa o ciklusima u svinjogojstvu. On podseća da izvoz mesa na tržište Evropske unije (sem termički obrađenog) nije dozvoljen zbog registrovanja svinjske kuge, a zabrana izvoza važiće i naredne tri godine posle korišćenja vakcine. Kad je reč o mogućim rešenjima, naš sagovornik kaže da bi država mogla da odgovarajućim merama destimuliše uvoz svinjetine. Komentarišući ponašanje države Prostran podseća da je tržište slobodno, bez garantovanih ili zaštitnih cena za poljoprivredne proizvode i da je država sve prepustila proizvođačima i njihovom dogovoru sa klaničnom industrijom.
– Očito je da dogovor sa klaničarima ne postoji i da su uzgajivači ušli u slobodan tov i njima je lane, kada je kilogram žive mere tovljenih svinja dostizao 120 dinara, bilo dobro. Činjenica je da rešenje sadašnje situacije zavisi od vlade koja bi trebalo da predloži neko rešenje, a ne da se izlaz traži u klaničnoj industriji čiji su smeštajni kapaciteti ograničeni, a imaju i sopstvene farme za uzgoj – tvrdi Prostran i dodaje da se svojevremeno Privredna komora Srbije zalagala za određivanje garantovanih ili zaštitnih cena, ali je taj predlog odbijen.
Prvi su se pobunili mačvanski poljoprivrednici koji traže povećanje otkupne cene svinja i blokiraju saobraćajnice . Od juče ujutro blokiran je i šabački most, najvitalnija saobraćajna tačka za Mačvu i Pocerinu. Stotinak zemljoradnika iz Pocerine ne dozvoljavaju prolaz vozilima, jedino se propuštaju hitni slučajevi. Uz to blokiran je i putni pravac prema Beogradu, kod sela Debrca, odnosno Skupljena. Takođe je kod Volujca blokiran saobraćaj od Šapca prema Tekerišu i Loznici. Od prekjuče je u blokadi i most kod Sremske Mitrovice. Protest je započeo prošlog utorka u Bogatiću, kada su uzgajivači svinja tražili višu otkupnu cenu, zabranu uvoza mesa i plaćanja na poček. Narednih dana protest se proširio i na ostala mačvanska sela, a blokiran je i granični prelaz kod Pavlovića mosta.
Sremski proizvođači podržali su Mačvane, ali su im i poručili da je u stočarstvu mnogo problema i da ih treba rešavati sistemski. Tako recimo, udruženje odgajivača svinja Graničar iz Kuzmina smatra da Ministarstvo poljoprivrede treba da donese strategiju razvoja svinjarstva, pri čemu akcenat treba staviti na razvoj porodičnih farmi, uz neophodno uvođenje kvota u proizvodnji svinjskog mesa. „Smatramo da jedino proizvodnja svinja na porodičnim farmama može omogućiti ekonomski opstanak seoskog stanovništva i očuvati ekološke kapacitete Srbije“, kažu u tom Udruženju.
Prema oceni proizvođača iz Srema trebalo bi uvesti linije klanja, što bi olakšalo određivanje cene tovljenika prilikom otkupa. Sremci se zalažu i za veće premije za umatičena priplodna grla kako bi se brže unapredio rasni sastav, kao i za zaštitu domaćeg tržišta i potrošača od nekontrolisanog uvoza jeftinog svinjskog mesa sumnjivog kvaliteta, kao i da se suzbiju monopoli na tržištu sojine sačme. „Pošto još nije formirana nova vlada i ministarstvo poljoprivrede, a problemi u svinjarstvu nisu trenutni, već sistemski, mi ćemo svoje stavove izneti novoformiranom ministarstvu. Stoga se Udruženje opredelilo da neće organizovati, niti organizovano učestvovati u blokadama puteva, mada to ne znači da ne podržavamo opravdane proteste farmera“, stoji u saopštenju Udruženja Graničar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari