Godinu dana od prijave za penzionerske kartice: "Nije jasno čemu služe, ne znače nam ama baš ništa" 1Foto: Shutterstock/goran cakmazovic; ministarstvo finansija

Prošlo je ravno godinu dana od kada su počele prijave za penzionerske kartice i skoro pola godine od kada se one mogu koristiti. Ipak, ni penzionerima ni njihovim udruženjima još nije najjasnije čemu one zapravo služe i koje benefite im obezbeđuju.

Do kraja februara za penzionerske kartice se, prema rečima Relje Ognjenovića, direktora PIO fonda, prijavilo 1,1 milion penzionera, a u ovu akciju se uključilo više od 830 firmi i ustanova koje vlasnicima kartica odobravaju popuste i pogodnosti pri plaćanju roba i usluga.

Međutim, iako pomenute brojke deluju zapanjujuće, ako pogledamo spisak privrednih subjekata u čijim radnjama se može ostvariti popust, videćemo da se oni odnose na različite oblasti koje nisu primarne za penzionere, kao što su tehnički pregledi, šišanje kućnih ljubimaca, izložbe, određeni lekovi za životinje, kursevi stranih jezika…

U većini slučajeva popusti se kreću od tri do 10 odsto, a čitaoci Danasa u penziji upozoravaju da se popusti ne dobijaju na usluge koje koriste svakodnevno, kao i da je sniženje, ako ga uopšte ima, za osnovne namirnice minimalno.

To potvrđuje i Petar Nikolić, predsednik Udruženja penzionera opštine Obrenovac, koji kaže za naš portal da penzionerima kartice ne znače „ama baš ništa“.

„Ne znamo čemu one uopšte služe. Neke bodove neko daje, neko ne daje. Penzije su male i nikakve, najstarijima trebaju pare, a ne kartice. Prevashodno je potrebno ljudima sa niskim primanjima podići penzije kako bi se približili onima sa visokim. Kada se procentualno povećaju, pravi se još veći jaz, jer ne dobiju svi isto“, ističe Nikolić.

On podseća da veliki broj ljudi ima niska penziona primanja, od 15-16 hiljada, te da od tih sredstava ni osnovno ne mogu da priušte, kamoli da uštede.

„Kakva im je onda vajda od kartice? Nemaju ni za dažbine. Ko se pita o socijalnoj politici kod nas ko zna, ali je nepravedno jer u ovakvoj raspodeli najviše ispaštaju oni sa najnižim primanjima, a onima sa visokim je sve lakše“, upozorava Nikolić.

Sa druge strane, Dragan Sponza, sekretar Udruženja penzionera opštine Vračar, viđenja je da kartice ipak imaju pozitivan efekat na novčanik najstarijih sugrađana.

„Kartice znače za ostvarivanje raznih popusta. Međutim, kada je reč o skupljanju bodova, to nam nije najjasnije kako i za šta se oni prikupljaju. Ipak, u nekim mesarama recimo, ima svaki dan popust uz pomenute kartice, ali i nekim većim trgovinskim lancima. Takođe, obuhvaćeni su i popusti na putovanje vozom i različite izlete“, priča Sponza.

Nasuprot tome, Tomislav Š, penzioner iz Zemuna, kaže da iako je uzeo ovu karticu, od nje uopšte nema koristi, jer i kada je priloži, ne oseća umanjenje na računu.

„Ona ničemu ne služi i u nju se ne uzdam, ista je priča kao sa prošlom. U apotekama u kojima je prihvataju, ništa ne umanji račun, a kada sam pitao zašto je onda kucaju, kažu da je to zbog bodova. Ipak, niko ne zna čemu ti bodovi služe ni kako se i da li mogu iskoristiti“, priča on.

Godinu dana od prijave za penzionerske kartice: "Nije jasno čemu služe, ne znače nam ama baš ništa" 2
foto: ministarstvo finansija

To posebno važi za manja mesta, u kojima retko da postoje trgovine koje kartice prihvataju, a kako kaže Tihomir Conić, predsednik Udruženja penzionera opštine Ub, građani iz ovog kraja nemaju mnogo gde da uštede ako ih prilože.

„Penzioneri mogu ostvariti 10 odsto popusta na određene vrste robe i prehrambene artikle u jednoj robnoj kući u Ubu. Na drugim mestima nema posebnih pogodnosti na korišćenje kartica, te penzioneri njima nisu oduševljeni. Mislili su da će sa njima moći mnogo štošta da se uradi i uštedi. Ipak, u malom mestu to nije slučaj“, priča za Danas Conić.

Penzionerske kartice bez efekta u manjim opštinama

Kartice bi, kaže naš sagovornik, imale efekta kada bi obuhvatale popuste na više proizvoda u robnoj kući i kada bi se uz njih mogao ostvariti jeftin ili besplatan prevoz.

„Kod nas se još uvek prevoz plaća. Bilo bi dobro kada bi sve vožnje prema Beogradu i Valjevu bile besplatne za sve penzionere“, poručuje on.

Da stanovnici manjih opština imaju manje koristi od ovih kartica potvrđuje i Vitomir Đorđević, predsednik Udruženja penzionera opštine Paraćin.

On za Danas kaže da su u gradu u kom živi bile gužve za podizanje penzionerskih kartica, ali da sada, kada treba da se primene u praksi, one nisu aktuelne.

„Odziv je bio veliki kada je krenula prijava, ljudi su bili zainteresovani. U dva-tri veća trgovinska lanca koje posećujem popusti se retko kada mogu ostvariti, ako uopšte i primaju kartice. Neki daju popuste dva puta mesečno, a ranije su cene za penzionere bile niže svakog dana, kada se umanjivao račun za 100-200 dinara. U poslednje vreme kada sam pitao može li penzionerska kartica, na kasi su rekli da mi ništa ne znači, pa nisam više ni pokušavao“, priča Đorđević.

Podsećamo, iako su najave za penzionerske kartice bile pompezne, isporuka istih kasnila je dugo nakon što je njihova primena uveliko krenula.

Uprkos činjenici da su građani manjih mesta i sindikati ukazivali da, i kada stignu, oni neće imati gde da ostvare popuste uz njih, struktura popusta nije se promenila.

Za to vreme, predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o rastu penzija i tome koliko mu je ova kategorija stanovništva draga.

„Volim penzionere kao Boga, volim penzionere iz siromašnih delova. Imaće mnogo pogodnosti kad preuzmu penzionerske kartice“, pričao je Vučić u oktobru.

Takođe, ministar finansija Siniša Mali u više navrata je ponavljao da će svako ko se prijavi za karticu imati popuste u prodavnicama, u salonima, i da će na taj način, ne samo štedeti „već će im ostati i više novca za unučiće i decu“.

„Svaki penzioner će imati svoju karticu i moći da skuplja bodove, pa da ide u besplatne obilaske muzeja i pozorišta. U maloprodajnim lancima će imati popuste na određene ili sve artikle. Doprinećemo kvalitetu života u trećem dobu“, govorio je Mali.

Međutim, još uvek ostaje misterija kako penzionerske kartice funkcionišu, zbog čega ne donose ravnopravne benefite za građane manjih i većih sredina, kao ni čemu uopšte služe bodovi koji se preko njih mogu prikupiti.

Do zaključenja ovog teksta na pitanja Danasa iz Ministarstva finansija, kao ni iz PIO fonda, nisu poslali odgovore.

U kojim trgovinskim lancima, kada i koliko je moguće ostvariti popust?

Kada je reč radnjama u kojima građani mogu kupiti namirnice, svake srede uz penzionersku karticu mogu ostvariti popust u iznosu od 12 odsto u Roda i Merkator hipermarketima, kao i u Idea Organic prodavnicama.

Na svu robu, osim one koja je na akciji, 10. i 25. u mesecu penzioneri mogu dobiti 15 odsto popusta u Univereksportu.

Svakog 10, 11, 25. i 26. u mesecu umanjenje cena određenih proizvoda za 10 odsto daje Dis, a datumi kada u Amanu mogu ostvariti 10 odsto popusta su 9, 10, 11, 24, 25. i 26. u mesecu.

U toku nedelje isplate penzija, dva dana u sedmici popust od 15 odsto obezbedio je Delez, a u trećoj i četvrtoj nedelji ovaj trgovinski lanac određuje po jedan dan kada korisnici penzionerskih kartica imaju 10 odsto popusta.

Ostali popusti mogu se naći na sajtu PIO fonda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari