Trošak za povećanje plata prosvetarima biće između 60 i 70 miliona evra: Šta to znači za deficit i investicioni rejting? 1Foto: Shutterstock/librakv

Vlada Srbije odobrila je radnicima u prosveti još dva povećanja plate ove godine od po pet odsto, a nakon što su u januaru već porasle za 11 odsto.

Prvo povećanje najavljeno je za 1. mart, a drugo za 1. oktobar. Povećanje će dobiti zaposleni u osnovnim i srednjim školama, kao i u predškolskim ustanovama.

Podsetimo, prosvetni radnici su prošle godine tražili povišicu veću od 11 odsto, ali je njihov zahtev odbijen sa obrazloženjem da za taj dodatni trošak u budžetu nema novca.

Zbog toga su prosvetari počeli sa štrajkom u novembru, a završili ga 15. januara, jer su prihvatili ponudu Vlade Srbije da im plate budu uvećane još dva puta tokom ove godine.

S obzirom na to da je reč o neplaniranom dodatnom trošku za budžet, istražili smo da li će ovaj rashod produbiti deficit.

Gruba procena Fiskalnog saveta: Trošak za povećanje plata prosvetarima između 60 i 70 miliona evra

Glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević rekao je za Danas da je gruba procena Fiskalnog saveta da bi trošak za povećanje plata prosvetnim radnicima ove godine mogao da iznosi između 60 i 70 miliona evra.

„Nije zanemarljiv trošak, ali bi mogao da se uklopi u postojeći budžetski okvir“, smatraju u Fiskalnom savetu.

Objašnjava da su do ove računice došli uzimajući, za početak, u obzir da isplata prvog dela povećanja od pet odsto zapravo počinje u aprilu, a sledeća u novembru.

„Tako da od ovog ukupnog povećanja od 10 odsto to će u budžetu povećati iznos plata za prosvetu između četiri i pet odsto“, naveo je Brčerević.

Sledeće što je Fiskalni savet uzeo u obzir za dobijanje ove računice jeste to da neće svi u prosveti dobiti povećanje, zbog čega ova računica ne može biti potpuno precizna.

„Mi iz Fiskalnog saveta tumačimo uredbu Vlade Srbije da nisu sve pozicije u Ministarstvu prosvete uključene u povećanje, poput domara, spremačica, portira. Zbog toga i to umanjuje ukupan trošak ove mere“, kaže Brčerević.

Na pitanje kako će se ovaj rashod odraziti na deficit, glavni ekonomista Fiskalnog saveta kaže da se radi o rashodu koji je ispod 0,1 odsto BDP-a i u toj instituciji su uvereni da će država rebalansom budžeta uspeti da nađe taj novac.

„Pričamo o redu veličine koji je ispod 0,1 odsto BDP-a, dok je deficit planiran tri odsto BDP-a. Dakle, iako je 60 do 70 miliona evra primetan trošak, u odnosu na veličinu budžeta to nije toliko veliko. Očekujemo da će vlada u rebalansu, koji obično bude u drugoj polovini godine, naći ta sredstva u okviru deficita od tri odsto BDP-a koji je dogovoren s MMF-om, jer sigurno neko neće potrošiti sve što je planirano za ovu godinu“, smatra Brčerević.

Zbog svega navedenog ne očekuje da će doći do dodatnog povećanja deficita, navodeći da bi to bilo loše za kredibilitet zemlje.

„Veći deficit mogao bi da ugrozi dobijanje kreditnog rejtinga od druge dve agencije“

Međutim, profesor na Ekonomskom fakultetu Milojko Arsić kaže za Danas da će povećanje plata prosvetarima, ukoliko ne bude bilo nikakvih dodatnih promena u budžetu, imati za posledicu povećanje rashoda i fiskalnog deficita.

„Nemam tačnu računicu koliko bi to iznosilo, ali to nije mali iznos s obzirom da je to najbrojnija grupa zaposlenih u javnom sektoru. Taj efekat će naročito biti snažan u sledećoj godini, a u ovoj godini ne toliko veliki, zato što će u najvećem delu godine povećanje zapravo iznositi pet odsto“, rekao je Arsić.

Međutim, dodaje, kada se u oktobru doda još pet odsto i još sedam odsto od 1. januara 2026. godine to će biti, ističe, „relativno značajno“.

„Uvek postoji mogućnost da država neku drugu rashodnu poziciju smanji tako da se ublaži efekat na povećanje rashoda i fiskalnog deficita“, ukazao je Arsić.

Profesor ponavlja da efekat dodatnog povećanja plata prosvetarima na budžet ne mora da bude toliki ukoliko država smanji neke druge rashode, ali je, ukazuje, problem što je država obećala i najavila povećanje još nekoliko drugih rashoda.

Jedan od njih su subvencije za stambene kredite za kupovinu stanova za mlade.

„Ako se sve to doda, a ništa se ne smanji, onda ćemo imati značajniji rast fiskalnog deficita i to može da dovede u pitanje pozitivnu ocenu Međunarodnog monetarnog fonda oko realizacije aranžmana koji je u toku sa njima“, rekao je Arsić.

Između ostalog, Arsić smatra da bi to smanjilo šansu za dobijanje investicionog kreditnog rejtinga kod druge dve agencije.

Podsetimo, Srbiji je prošle godine potvrđen kreditni investiconi rejting od agencije Standard and Poor’s, dok srpski zvaničinici očekuju da će ove godine to učiniti i preostale dve agencije Fitch i Moody’s.

Na pitanje da li će povećanje plata prosvetarima uticati na povećanje inflacije, Arsić smatra da to ne bi trebalo da se dogodi, ali da bi moglo da je zadrži na trenutnom nivou.

„Mogao bi da je zadrži na ovom sadašnjem nivou u dužem periodu, a taj nivo nije tako mali. Cilj je da ona padne na oko tri odsto, ali ona je sada 4,3 odsto, odnosno blizu gornje granice ciljnog intervala. Ako se povećaju plate prosvetarima to će uticati da ona ostane duže na tom nivou“, rekao je Arsić.

Ukoliko ne bude nekih drugih velikih poremećaja, Arsić ne očekuje povećanje inflacije, ali očekuje da bi Narodna banka Srbije mogla da zadrži kamatnu stopu na istom nivou ukoliko se inflacija zadrži na ovom nivou.

Koliko plata prosvetnim radnicima iznosi u novcu?

U parama računica izgleda ovako: cena rada od 1. januara 2025. iznosi 5.555 dinara, što znači da je početna plata nastavnika sa fakultetskim obrazovanjem sada oko 96.200 dinara (do januarske povišice iznosila je oko 86.670 dinara).

Povećanjem koeficijenta za pet odsto u martu on će za nastavnika iznositi 18,19, što znači da će startna plata biti oko 101.000 dinara.

Uz dodatnu korekciju za pet odsto u oktobru nastavnik će imati koeficijent 19,10, a početnu platu nešto preko 106.000 dinara.

Ako se od 1. januara 2026. cena rada poveća za sedam odsto ona će iznositi 5.944 dinara, pa bi početna plata bila oko 113.500 dinara.

Uz povećanje cene rada za 11 odsto od 1. januara ove godine nastavnicima bi plate bile veće kumulativno za 31 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari