Profesor Ekonomskog fakulteta: Javni dug Srbije na kraju godine preći će 60 odsto BDP-a 1Milojko Arsić Foto: Medija centar

Javni dug Srbije krajem ove godine iznosiće oko 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili nešto preko toga, što je reletivno visok nivo javnog duga za zemlju na niovou razvijenosti na kome se nalazi Srbije, ali još nije kritičan u smislu da nam preti kriza javnog duga, izjavio je danas profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić.

„Porast javnog duga biće približno jednak iznosu fiskalnog deficita, što znači da će dug krajem ove godine biti oko 30 milijardi evra, što će biti oko 60 odsto BDP-a ili nešto preko toga“, kazao je Arsić predstavljanju novog broja Kvartalnog monitora u izdanju Ekonomskog fakulteta.

Podsetio je da je ove godine planiran fiskalni deficit od 3,5 milijardi vera, te da će se, za razluku od prošle godine kada je značajan deo fiskalnog deficita finasiran depozitima koji su postojali od koncesije za aerodrom „Nikola Tesla“ i Komercijalne banke, sada najveći deo fiskalnog deficita finansirati zaduživanjem.

Arsić je ocenio da bi problemi zbog relativno visokog javnog duga mogli da se pojave, ako se kamatne stope u svetu povećaju, pa bi troškovi novog zaduživanja i refinasiranja javnog duga bili veći.

Zbog toga smatra da bi trebalo raditi na tome da se na vreme ovaj fiskalni deficit smanji u narednoj godini i da se zaustavi rast nivoa javnog duga u odnosu na BDP.

Arsić misli da za sada nije teško da se sprovedi takva poklitika niskog deficita, jer ga je moguće ostvariti usporavanjem rasta državnih rashoda, što znači da nije neophodno povećanje poreza i smanjnje rashoda.

„One mogu da se sprovedu i bez povećanja poreza i bez smanjivanja apsolutnog nivoa javnog rashoda. Potrebno je samo držati najveće rashodne javne pozicije, što su plate u javnom sektoru i penzije, pod kontrolom, odnosno obezbediti da one rastu sporije od BDP-a“, ukazao je Arsić.

Perema njegovim rečima, to bi, uz odgovarajuću kontrolu ostalih rashoda, obezbedilo da se uz rast privrede, fiskalni deficit smanji na novo od oko dva do tri odsto BDP-a i uz rast privrede od četiri odsto obezbeđivalo da odnos duga prema BDP opada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari