Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad 1Foto:Shutterstock/Scharfsinn

U bečkom okrugu Zimering (Simmering) pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika (H2) u Beču, kapaciteta tri megavata, objavila je danas Kancelarija Grada Beča u Beogradu.

Ovo postrojenje, vredno deset miliona evra, trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti i važan je korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040, navedeno je u saopštenju.

Postrojenje za elektrolizu proizvodi dnevno do 1.300 kilograma H2 iz obnovljive energije kojim se mogu napuniti do 60 autobusa ili kamiona.

Pored postrojenja za proizvodnju H2, bečko energetsko preduzeće „Vien energi“ pušta u rad i drugu pumpu za vodonik.

Kako je istaknuto, postrojenje za proizvodnju H2 prvo je takve vrste i veličine u Beču koje direktno proizvodi zeleni vodonik iz obnovljive energije.

Objašnjeno je da se to postiže elektrolizom, pri čemu se voda razlaže na kiseonik i vodonik.

Potrebna električna energija dolazi samo od vetra, solarne i hidroenergije, a rezultat je zeleni vodonik, dok se oslobođeni kiseonik ispušta se u atmosferu.

Vodonik se komprimuje direktno na licu mesta i visokim pritiskom je siguran i zauzima malo mesta prilikom skladištenja i transporta.

Jedan od korisnika vodonika u glavnom gradu Austrije je gradski prevoznik „Bečke linije“ (Viner linien).

Podseća se da još 2021. godine „Bečke linije“ testiraju upotrebu autobusa na vodonik, a plan je da sledeće godine, na liniji 39A, redovno saobraća deset autobusa na vodonik.

„Imajući u vidu uspone, kratke razdaljine između stanica i veliki broj putnika, ovo je jedna od najzahtevnijih linija u gradu, zbog čega su autobusi na vodonik posebno pogodni za ovu rutu“, rekla je direktorka „Bečkih linija“ za tehnička pitanja Gudrun Zenk.

Zeleni vodonik ima brojne primene i pored mobilnosti, ovaj energent može se koristiti i u industriji ili u proizvodnji i skladištenju energije.

Prošle godine, u postrojenju Donauštat, vodonik je dodat gasu.

Pokazalo se, da se već sa 15 odsto dodatka vodonika može uštedeti 33.000 tona CO2 godišnje.

U industriji, vodonik je posebno koristan tamo gde su potrebne visoke temperature, na primer u proizvodnji cementa, čelika, amonijaka i slično, a korisno je i što se vodonik lako transportuje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari