Ilustracija
Foto: PixabayIndustrijska postrojenja koja podležu režimu izdavanja integrisanih dozvola predstavljaju najveće pojedinačne izvore zagađenja. U Srbiji i dalje više od 150 takvih postrojenja posluje bez integrisane dozvole, dok postupci izdavanja dozvola često traju godinama, ukazuju iz Beogradske otvorene škole. Dodaju da ovakvo stanje pokazuje da sistem ne funkcioniše i da institucije ne uspevaju da dosledno sprovode postojeće zakone.
Juče je bio poslednji dan javne rasprave o Nacrtu zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, propisu koji bi trebalo da predstavlja ključni instrument za smanjenje industrijskog zagađenja i zaštitu zdravlja građana.
Nacrt novog zakona, kako ocenjuju u BOŠ-u, ne donosi rešenja za ove probleme. Podsećaju da nedavno objavljena Analiza Platforme za društveni razvoj i inovacije (CORE) i Fidrih Ebert fondacije pokazuje da postoji nesklad između onoga što se reformom želi postići i konkretnih predloženih rešenja.
„Umesto da ispravi postojeće nedostatke, Nacrt u nekim delovima čak može dovesti do novih problema u praksi. Posebno zabrinjava činjenica da Nacrt ostavlja mogućnost za odstupanje od najboljih dostupnih tehnika (BAT standarda), koji predstavljaju osnovni mehanizam za smanjenje industrijskog zagađenja, bez dovoljno precizno definisanih kriterijuma, čime se direktno povećava i rizik od proizvoljne primene zakona”, navode u saopštenju.
Predloženim rešenjima učešće javnosti, kako kažu, svodi se na puku formalnost.
“Primera radi, Nacrt predviđa rok od svega 15 dana za dostavljanje komentara na složenu tehničku dokumentaciju, uz zastarele načine informisanja, što je slučaj i sa trenutnom javnom raspravom, koja otežava uključivanje javnosti, uzimajući u obzir poklapanje rokova sa praznicima i neradnim danima. Takav pristup otežava suštinsko učešće građana, stručne javnosti i organizacija civilnog društva u donošenju odluka koje direktno utiču na kvalitet životne sredine i javno zdravlje”, navode u BOŠ-u.
Kako ističu, problemi su prisutni i u oblasti nadzora i sankcija. Prema njihovim navodima, predloženi sistem ne obezbeđuje dovoljno jasne i efikasne mehanizme kontrole, dok postojeća postrojenja ostaju u povoljnijem položaju u odnosu na nova, iako su upravo ona često najveći zagađivači.
“Bez dosledne primene zakona, uključujući zabranu rada bez integrisane dozvole i adekvatno sankcionisanje, nije moguće očekivati stvarno smanjenje zagađenja. Bez jasnih pravila, efikasnog nadzora i stvarnog uključivanja javnosti, zakon ostaje mrtvo slovo na papiru, dok se posledice industrijskog zagađenja nastavljaju osećati u svakodnevnom životu građana. Zato su potrebna rešenja koja će zaista doprineti smanjenju industrijskog zagađenja, a ne samo formalnom usklađivanju sa evropskim standardima”, poručuju u saopštenju.
Koalicija 27 i Platforma za društveni razvoj i inovacije pozivaju organizacije civilnog društva, stručnu javnost, medije i građane da se upoznaju sa glavnim nedostacima Nacrta Zakona i pridruže se u daljem praćenju procesa usvajanja zakona kao i zahtevu za sprovođenjem otvorene javne diskusije o delotvornim rešenjima i nakon formalnog završetka javne rasprave.
Izrađeni komentari i primedbe na Nacrt zakona dostupni su OVDE.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


