Beširi: Vlastima u Srbiji prošao voz zamajavanja sprovođenja reformi 1Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

Velika koalicija Evropske narodne partije, socijalista i demokrata je jačanjem liberalne grupacije i zelenih značajno oslabila, a novi rezultati izbora u Nemačkoj, Austriji i drugim zemljama Evrope sugerišu da dolazi do fragmentacije tradicionalne političke većine koja u Evropskom parlamentu nikada nije ni bila stabilna, a nauštrb liberala i zelenih. Jedno od pitanja u kojem se ne slažu dve strane je i najuspešnija politika Evropske unije, politika proširenja. Konzervativci i demokrate su podržavale vlast u Srbiji dvadeset godina, to nije dalo rezultate i treba očekivati sve oštrije zahteve prema Beogradu, kaže za Danas Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.

U odgovoru na pitanje na koji način će se promena na čelu Evropskog parlamenta, nakon smrti predsednika, Davida Sasolija iz grupe Socijalista i demokrata, ali i slabljenja Evropske narodne partije čija je pridružena članica Srpska napredna stranka, usled niza poraza na pojedinim nacionalnim izborima, odraziti na zahteve upućene srpskim vlastima kao i oštrinu ocena i podršku poslanika osuđujućim rezolucijama, Beširi kaže da je predsednička funkcija u EP nema značaja na ishode koji slede.

– Nije toliko bitno ko će zameniti preminulog predsednika Evropskog parlamenta, već koliko će glasni biti poslanici koji su zaduženi za Srbiju i ostali deo raspadnute Jugoslavije plus Albaniju. Poslednjom rezolucijom parlamenta, deluju da su dosta glasni, sada već poznata imena Tanja Fajon, Vladimir Bilčik i Viola fon Kramon – kaže naš sagovornik.

Beširi: Vlastima u Srbiji prošao voz zamajavanja sprovođenja reformi 2
Naim Leo Beširi (Foto: Vesna Lalić / Nova.rs)

S druge strane, napominje on, najnoviji izveštaj Revizorskog suda EU ne pomaže zemljama Zapadnog Balkana jer u suštini kritikuje velika izdavanja Evropske unije, s malim rezultatima na polju vladavine prava, reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i političkog uticaja na slobodu medija i govora i poziva na oštriju primenu sankcija kada reformi nema.

– Pritisak je sa svih strana u EU da se zemljama kandidatima i aspiratorima za članstvo uskrate stotine miliona evra pomoći, ako vlasti permanentno obećavaju a ne sprovode dogovoreno jer nije više dovoljno samo usvajanje zakona već i njihova dosledna primena. Do sada, škola mišljenja da je potrebno podržavati proces i gledati u budućnosti bez obaziranja na rast autoritarnih režima je podbacila i ubeđen sam da je vlastima u Srbiji prošao voz zamajavanja sprovođenja reformi deset godina od ustoličenja – kaže Beširi.

Prema njegovim rečima, u takvom procesu najviše ispaštaju građani Srbije, koji nemaju očekivani standard otežan pre dvadeset ili deset godina, a suštinski problemi su tu, korupcija i organizovani kriminal cvetaju, standard nizak, zaduživanje ogromno, a stega “alave vlasti proširila se na sve pore društva i ućutkala sve koji se boje za ličnu egzistenciju”.

– Ipak, EU parlament nas neće spasiti svih naših problema, taj teret ipak treba da ponesu birači Srbije koji će na proleće ocenjivati da li je vlast ispunila obećano ili nas je unazadila na nivo 2000. godine. Ta poruka mora da bude jasna i glasna, u suprotnom bićemo tačno tu gde zaslužujemo da budemo, ovde i sada – zaključuje naš sagovornik.

Predsednik Evropskog parlamenta, David Sasoli, preminuo je pre dva dana. Mandat predsednika ovog tela EU traje dve i po godine, a izbori za novog predsednika već su planirani za kraj ovog meseca, januara.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari