Da li Centralna banka Kosova svojim predlogom priznaje srpske institucije i hoće li povući uredbu? 1Foto: Shutterstock/Maja Marjanovic

Zvanični Beograd je znao za potencijalnu opasnost od poteza Prištine. Ono što sad Vlada Kosova predlaže je moguće je jedino ako Centralna banka Kosova prizna kao legalne poslodavce srpske institucije kojima hoće da otvori račun.

Ne vidim kao to može da bude cilj Vlade Kosova, koja preskače dogovorene korake. Do promene nastale situacije može doći, ne nužno zbog diplomatske aktivnosti predsednika Srbije, nego zbog surove realnosti jer će 60.000 ljudi pretpeti ekonomski udarac ako se ne reši sve narednih dana, kaže za Danas Milica Andrić Rakić, programska direktorka Nove društvene inicijative iz Severne Mitrovice.

Danas je na snagu stupila uredba Centralne banke Kosova za operacije za gotovinom, ali uz tranzitni period za platni promet sa dinarom. Eventualno ukidanje platnog prometa dinara uznemirilo je Srbe na KiM, a šira javnost je za to saznala od premijerke i predsednika tek posle izbora 17. decembra.

A na pitanje da li je Beograd ranije znao za nameru Prištine, Andrić Rakić podseća da je predsednik Aleksandar Vučić vrlo otvoreno u javnosti o toj mogućnosti pričao usputno, u obraćanjima još od jula prošle godine.

– Znalo se za tu opasnost. Posebno jer se znalo da će se Komercijalna banka nakon što ju je kupila NLB povući sa Kosova. Ljudima je davana instrukcija da otvaraju račune u Poštanskoj štedionici. Mislim da je veći deo građana računao na to da postoji plan B tj uvoza dinara i platnog prometa u srpskom sistemu preuzima Poštanska štedionica. S obzirom na to da je na sastanku predsednika sa Kvintom bili i predstavnici PŠ, pretpostavljam da to zaista jeste bio plan. Međutim, ovo što se sad dešava, bez plana i alternative, za srpsku zajednicu ne mogu da vidim kao plan. Evidentno je aktivno angažovanje međunarodne zajednice da to pokuša da spreči iako je tačno da nisu spremni da korsite sve raspoložive mehanizme. A čini se ni da Srbija nije preterano zainteresovana da zaoštrava računajući da će postati logično da to mora da se reši – navodi ona.

Prema njenim rečima, ono što sad Vlada Kosova predlaže je moguće je jedino ako CBK prizna kao legalne poslodavce srpske institucije i biznise na Kosovu, kojima hoće da otvori račun.

Za Kosovo mnogo gora opcija to što sami predlažu

– Ne vidim kako to može da bude cilj Vlade Kosova. Pretpostavljam da će u jednom trenutku shvatiti da je mnogo gora opcija to što sami predlažu od onog što je do sada bilo – kaže naša sagovornica.

Da li Centralna banka Kosova svojim predlogom priznaje srpske institucije i hoće li povući uredbu? 2

Upitana zašto se sada vuku ovi potezi i da li su deo planova normalizacije postignutih u Briselu i Ohridu, odgovara da na Prištinu rastu pritisci za formiranje ZSO, s obzirom na to da je dobila viznu liberalizaciju, skinuti su stikeri sa tablica, postignuti su sporazumi u energetici.

– Ovo je pokušaj preskakanja koraka ZSO, jer nije da nije predviđeno vrlo jasno da nakon formiranja ZSO treba da dođe do rasformiranja srpskih instuticija i da one postanu deo ZSO. Mi sad imamo situaciju gde se praktično onemogućava funkcionisanje srpskih institucija, a nemamo nikakve planove u kosovskim budžetima, bilo nacionalnom ili loklanim, za formiranje srpskih institucija. Ako hoćete da zatvorite srpske instuticije, vi tih 20.000 radnika morate da prebacite u svoje institucije i da isplanirate plate za to, takvih planova nema. Opcija koju nude se manje isplati od ovoga sada. I pretpostavljam da će se vratiti starom angažamanu, do formiranja ZSO – procenjuje Andrić Rakić.

Na pitanje da li je razvoj situacije podseća na onu sa ukidanjem tablica, kaže da ne.

– Tablice su bile vrlo tehnička stvar za koju se vrlo lako nađe zamena. Za ovo nema alternative. Kosovo čak i da nastavi sa planom i kaže mi ćemo prihvatiti da banke na Kosovu otvore srpskim institucijama račune (dakle da ih priznaju, kao legalne odnosno kao pravne entitete), i da krenu ljudi da tako primaju novac, iz perspektive Kosova oni su domaći državljani koji primaju iz inostrabstva novac u devizama, a koji se kod vas konvertuje i vi ga izdajete u evrima. Ti ljudi bi onda bili podložni oporezivanju na Kosovu jer ispadaju frilenseri. Moraju da donesu potvrdu iz Srbije da je plaćen porez, a da Kosovo opet prizna kao legalnu tu potvrdu. Mi sad imao bizarnu sitauciju da ljudi ne mogu da izvede ličnu kartu jer im se ne priznaje izvod iz matične klnjige rođenih iz Srbije, a treba da verujemo da će Kosovo prihvatiti legalnost srpskih institucija ili potvrda srpskih poreskih ustanova. U to ne verujem – objašnjava Andrić Rakić.

Vučić je u sredu imao sastank sa ambasadorima Kvinte a razgovarao je i sa predstavnicima Bele kuće, iako nije bilo vesti o postignutim rezultatima.

Surova realnost

Prema sudu Andrić Rakić, vraćanje korak unazad bi moglo da se dogodi ne nužno zbog diplomatske aktivnosti Vučića, već zbog surove realnosti na terenu, jer će 60.000 ljudi pretpeti ekonomski udarac, ako se situacija ne reši narednih dana.

– Zalihe dinara još postoje i nema efekta. Ali za pet šest dana, kada prestane da se uvozi dinar, možemo da vidimo prve efekte. Ne vidim kako međunarodnoj zajednici odgovara da vrtić u Zvečanu ili bolnica u Kosovskoj Mitrovici ne mogu da kupe ugalj ili hranu. Teško mi je da poverujem da će neko to da ignoriše. Nije foloskula, ali srpska zajednica zavisi od finasija iz Srbije, a samim tim i multietničnost Kosova. Niko u međunarodnoj zajednici ne želi da dozvoli da Kosovo ne bude multietničko jer to šalje problematičnu poruku regionu – ukazuje naša sagovornica.

Upitana kako joj deluju potezi EU i Amerike u kontekstu nadolazećih izbora i očekivanja njihovog javnog mnjenja od njih, ona kaže da ne misli da je Zapadni Balkan evropskim glasačima previše vađan jer imaju svoje probleme.

– Maksimalni interes je držati potencijalne krize od razvijanja. Sumnjam da bi glasaču u Nemačkoj bilo bitno da li je Lajčak uspeo da izdejstvuje dogovor ili ne, ali mu je bitno da li je Balkan opet na ivici sukoba – smatra ona.

Kako zaključuje, istraživanja pokazuje da će novi sastav Evropskog parlamenta biti konzervativniji i da će se zato stvari zakomplikovati i moguće promeniti dinamika, pa je moguće da zato Priština žuri da spovede neke stvari iz sporazuma koje njoj idu u prilog.

Kako funkcioniše nov sistem
Profesor FEFA Goran Radosavljević pojašnjava za televiziju N1 da odluka CBK znači da će dinari na Kosovo ubuduće moći da ulaze isključivo preko platnog prometa, a kada se ti dinari potroše, verovatno će njihov unos biti otežan ili u potpunosti sprečen. „Jedini način da vi dobijete dinare je da otvorite devizni račun u dinarima u vašoj banci i da onda konvertujete u evre. Ovaj tranzicioni period bi se desio čak i da nije dat“, kazao je Radosavljević. Dodaje da „dinar nije zabranjen na Kosovu, ali je zabranjeno plaćanje u dinarima, već isključivo u evrima“. Prema njegovim rečima, od ovog trenutka vlast u Prištini će kontrolisati upliv dinara na teritoriji koju kontrolišu. Kaže i da neće moći da funkcionišu banke koje nemaju licencu Centralne banke Kosova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari