Da li će i kako Srbija reagovati na izjavu Edija Rame o ujedinjenju Albanaca? 1Aleksandar Vucic, President of Serbia, left, and Edi Rama, Prime Minister of Albania, discuss during the 53rd annual meeting of the World Economic Forum, WEF, in Davos, Switzerland, Thursday, Jan. 19, 2023. (Gian Ehrenzeller/Keystone via AP)

„Srbija bi morala pod hitno da reaguje na izjavu premijera Albanije Edija Rame kojom se zagovara stvaranje Velike Albanije. Očigledno je i da vlasti u Tirani i Prištini aktivno rade na stvaranju Velike Albanije. Prema tome političko bratstvo Vučića i Rame, isplatiće se Albancima, ali ne i Srbima“, poručuju sagovornici Danasa, reagujući na izjavu albanskog premijera da Srbija treba da prizna Kosovo, i da „zatraži oproštaj“, a da na kraju procesa dijaloga sa Srbijom, Albanci „treba da se ujedine“, i da oni to moraju da učine..

Premijer Albanije Edi Rama ocenio je da kosovski premijer Aljbin Kurti i on imaju „drugačiji pristup Srbiji“, ali da obojica imaju isti cilj – da se Albanci ujedine, prenosi danas KosSev.

„Zaista imamo jako dobre odnose, naši susreti su inspirativni, odličan humor, mnogo se smejemo. Imamo različite pristupe Srbiji, ali isti cilj“, rekao je Rama na albanskoj televiziji Kljan.

Rama je ovo izjavio pošto mu je samo dan ranije kosovski premijer poručio da ne treba da polaže nade u srpskog predsednika Aleksandra Vučića.

Na pitanje novinara „hoće li se Albanci ujediniti“, Rama je kazao da oni to moraju da učine.

„Albanci se moraju ujediniti. Da, naravno da Aljbin želi istu stvar, ali ja mislim drugačije o putu do tamo, Aljbin misli drugačije. Ali Aljbin je premijer Kosova i on mora da bira, želim mu sve najbolje i uspeh i neka shvati da možda grešim“, rekao je Rama.

Zoran Lutovac, lider Demokratske stranke, ocenjuje da albanski premijer nije ništa novo rekao.

„On je samo ponovio ono što govore javno i drugi albanski političari i ono što su govorili njegovi prethodnici. To je projekat „Prirodne Albanije“ koji osim Kosova i Metohije obuhvata i druge teritorije gde žive Albanci: jug Srbije (tzv. Preševska dolina), delove Crne Gore oko Ulcinja, Plava, Gusinja i Tuzi, zapadnu Makedoniju i delove Grčke. O tome se govorilo na javnim skupovima i u Tirani, ali i u Skoplju i Crnoj Gori. Dakle, Rama je rekao nešto što svi koji su iole informisaniji već odavno znaju“, navodi Lutovac.

Prema njegovim rečima, Albanci se međusobno spore jedino oko toga na koji način bi to bilo najbolje sprovesti. Nekada su kao koraci na tom putu bili u igri: nezavisno Kosovo, dvočlana federacija u Severnoj Makedoniji, specijalni status za Albance na jugu Srbije i u Crnoj Gori, autonomija u Grčkoj…

„Postavlja se pitanje šta će tim povodom preduzeti Srbija i njeni susedi, ali pre svega EU i SAD. Za razliku od Albanaca koji o tome javno pričaju i to ističu kao nacionalni cilj, drugi se o tome izjašnjavaju samo načelno. Ključno pitanje na koje se čeka odgovor: da li će Albancima biti dozvoljeno ono što nije bilo dozvoljeno projektantima nacionalne ideje u Srbiji? Da li će se nacionalni projekti 19. veka napustiti u potpunosti, ili će biti revitalizovani“, pita lider Demokratske stranke.

Dragomir Anđelković, politički analitičar, podseća da od Prve prizrenske lige 1878, Albanci imaju jasno definisan nacionalni cilj, a to je stvaranje Velike Albanije. Modaliteti za izvođenje tog nauma, kao i ideološke stilizacije nacionalne politike, menjaju se, ali ne i njena suština.

„Njoj su bili i ostali privrženi skoro svi albanski političari u Albaniji, na Kosovu i Metohiji i drugim predelima gde žive Albanci. To bi trebalo da ima u vidu i Aleksandar Vučić, koji se olako i sa državnog (ali ne i ličnog) stanovišta iracionlano, zaklinje u prijateljstvo sa jednim albanskim političarima dok se svađa sa drugima. Ne radi se tu o personalnim pitanjima, već o homogenoj nacionalnoj politici, o kojoj je sada jasno progovorio takozvani Vučićev brat Rama“, napominje sagovornik Danasa.

On ističe i da Albanci ne odustaju od te homogene nacionalne politike, čak i onda kada sa nekim održavaju dobre personalne odnose, dok srpske vlasti u prvi plan stavljaju lično-partijske interese i račune.

„Zato, nažalost, lažna patriotska politika i samoživost Vučićevog režima, vodi Srbiju ka kosovskoj kapitulaciji i grubom narušavanju srpskih interesa, dok doslednost albanskih lidera njima trasira put za uspeh. Političko bratstvo Vučića i Rame, isplatiće se Albancima a ne Srbima“, ističe Anđelković.

Stefan Jovanović, poslanik Narodne stranke, smatra da Srbija mora da reaguje na izjavu premijera Albanije Edija Rame kojom se zagovara stvaranje Velike Albanije, jer je očigledno da vlasti u Tirani i Prištini aktivno rade na stvaranju Velike Albanije.

U tom smislu, kako kaže, preti i opasnost od predloženog francusko-nemačkog plana koji predviđa međunarodnu emancipaciju Kosova, odnosno članstvo kosova u UN. A članstvo samoproglašenog Kosova u UN prouzrokovalo bi dalju nestabilnost u regionu i nezaustavljivo vodilo stvaranju „Velike Albanije“.

Milica Đuršević Stamenkovski, šefica poslaničkog kluba Zavetnici, zahteve Kosova i Albanije objašnjava slikovito.

„Postoji arapska priča o kamili koja je zamolila beduina da samo promoli nos u njegovu spavaću sobu. Potom je tražila da je pusti da zakorači i nogom. Na kraju je kamila ušla u sobu i isterala Arapina iz nje. Sistemom malih koraka probudićemo se u Velikoj Albaniji“, napominje Stamenkovski.

Dodaje da su Albanci formiranjem takozvane kosovske države pod okriljem NATO-a shvatili samo kao prvi korak. Njihove pretenzije, kako kaže, prevazilaze teritorijalne opsege fašističke Albanije iz perioda Drugog svetskog rata. Najnovija istraživanja pokazuju da 74,8 odsto ispitanika u Albaniji i 63,9 odsto na KiM podržava ujedinjenje Tirane i Prištine.

„Ovde nije reč samo o njihovoj bujnoj mašti i iracionalnim apetitima. Dok se zvanični Beograd zaklinje u prijateljstvo sa Ramom, u praksi već uveliko rade na projektu integracije „Kosova“ i Albanije. Iz Tirane se koordinira rad Asocijacije etničkih albanskih lokalnih samouprava sa teritorija Albanije, Makedonije, Crne Gore i Srbije, u koju su zvanično uključeni Preševo i Bujanovac. Priština i Tirana već su dogovorile zajedničku carinsku kontrolu, a Republika Kosovo dobila je i terminal u luci Drač“, ističe sagovornica Danasa.

Podseća da je potpisan i sporazum o međusobnom razmeštanju oružanih snaga na teritorijama obe strane. Doneta je odluka o objedinjavanju i koordinisanju spoljne politike u cilju definisanja zajedničke diplomatske misije u svetu. Kosovski i albanski elektrodistributeri potpisali su ugovor o uspostavljanju zajedničkog energetskog sistema.

„Ako Srbija potpiše francusko-nemački ultimatum i nastavi putem predaje svojih ingerencija na KiM niko više neće moći da zaustavi ovaj proces. Kosovo će biti susedno dvorište u čije odluke nećemo imati prava da se mešamo“, zaključuje šefica poslaničkog kluba Zavetnici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari