Evropska štampa skeptična uoči samita u Sloveniji 1Foto: EPA-EFE/IGOR KUPLJENIK

Evropskoj uniji potrebna je nova opcija za Zapadni Balkan, a predstojeći samit EU-Zapadni Balkan u Sloveniji je prilika da se odustane od fikcije proširenja i pronađu novi putevi približavanja regiona, piše švajcarski dnevnik Noje ciriher cajtung.

List u komentaru ocenjuje da su odnosi EU i šest zemalja Zapadnog Balkana postali duboko neiskreni, a da glavnu krivicu za to snosi Unija, čije se članice i Komisija uporno drže prazne retorike o „evropskoj perspektivi“ i „zajedničkim vrednostima“, iako je svim stranama već godinama jasno da neće biti proširenja EU na Balkanu.

Evropska unija, piše list, može da bude faktor moći samo ako raspolaže verodostojnim podsticajima i mogućnostima sankcionisanja, kojima može da utiče na ponašanje partnerskih zemalja. „To bi imalo smisla i utoliko što se Srbija, najvažnija zemlja regiona, neskriveno nudi Kini. Beograd profitira od kineske podrške a zauzvrat izigrava predstražu Pekinga na granicama EU“, piše list.

Na Brdu kod Kranja u Sloveniji, sutra (sreda) će se sastati lideri zemalja Zapadnog Balkana sa predstavnicima država članica EU. Srbiju će na samitu predstavljati predsednik Aleksandar Vučić.

Samitom će predsedavati predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, koji će zajedno sa predsednicom EK Ursulom fon der Lajen predstavljati EU Današnjem samitu prethodili su susreti lidera Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Kosova koji su 2018. održani u Sofiji, a 2020. godine u Zagrebu, koji je zbog situacije sa pandemijom održan putem video konferencije.

Samitu u Sloveniji prethodila je turneja čelnice Evropske komisije po zemljama Zapadnog Balkana, a u jeku krize na Kosovu, zbog odluke prištinskih vlasti da primene reciprocitet po pitanju tablica sa Srbijom.

Prema najavama sa sajta Evropskog saveta, na samitu će biti reči o reafirmaciji evropske perspektive za region Zapadnog Balkana, za koju se napominje da je od obostranog strateškog interesa. Zatim, govoriće se o društveno-ekonomskom oporavku regiona od pandemije kovida 19, sprovođenju ekonomskog i investicionog plana za zemlje Zapadnog Balkana, kao i o saradnji u vezi političkih i bezbednosnih pitanja od zajedničkog interesa za region.

– Na plenarnoj sednici liderima će se pridružiti predstavnici Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svetske banke i Saveta za regionalnu saradnju. Na kraju sastanka, očekuje se da će lideri EU usvojiti deklaraciju, sa kojom će čelnici zemalja Zapadnog Balkana biti pozvani da se usklade – najavljeno je na sajtu Evropskog saveta.

Kako je RTS-u potvrđeno u diplomatskim izvorima u Briselu, zemlje članice Evropske unije postigle su dogovor o tekstu deklaracije kojom potvrđuju privrženost procesu proširenja na Zapadni Balkan i ujedno naglašavaju važnost kapaciteta EU da integriše nove članove.

Slovenački premijer Janez Janša rekao je da Slovenija iz svog iskustva zna koliko je evropska perspektiva važna za sprovođenje reformi u procesu pristupanja.

Podsetimo, Slovenija, koja je predsedavanje EU preuzela prvog jula, u prioritete svog mandata uvrstila je saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana i proces proširenja.

Nema non-pejpera

Krajem septembra u nepotpisanom odgovoru na poslaničko pitanje Evropski parlament je stavio tačku na burne spekulacije o predlogu za prekrajanje granica na Balkanu, navodno poteklom od Slovenije. Nikakav “non pejper” o prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu nije kružio među članovima Evropskog saveta, niti se o njemu razgovaralo na bilo kom radnom telu Saveta, navedeno je u tom odgovoru, kako je preneo N1. Pitanje o tom dokumentu postavio je 15. jula slovenački poslanik Klemen Grošelj, poslanik grupe Obnovimo Evropu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari