Ognjen Gogić: Verovatnoća da će ZSO biti formirana manja je nakon sastanka u Ohridu 1Foto: YouTube/Printscreen/Slobodno Srpski

„Nasuprot neosnovano optimističnim izjavama iz Beograda da je ZSO prioritetna obaveza, verovatnoća da će ona biti formirana je manja nakon sastanka u Ohridu nego što je bila pre“, kaže za Danas politikolog Ognjen Gogić i dodaje da Sporazum ne govori eksplicitno o Zajednici već o samoupravljanju za srpsku zajednicu.
.

Prema njegovim rečima Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa zajedno sa njegovim Aneksom, kako se zvanično zove evropski predlog, rezultat je delikatnog kompromisa postignutog između Beograda, Prištine i Brisela.

Budući da Priština nije dobila ono što je najviše priželjkivala, a to je de jure priznanje od strane Beograda, onda se od nje nije moglo očekivati ni da pristane na za nju najbolniji ustupak, a to je formiranje Zajednice srpskih opština.

To se jasno reflektuje u tekstu Sporazuma i Aneksa gde se ZSO ni ne spominje.

 

„Pozicija Beograda je prvo bila da ZSO mora da se formira pre prihvatanja evropskog predloga, zatim da će ona imati prioritetno mesto u okviru njega, a na kraju se ZSO ni ne spominje, niti se utvrđuje njen prioritet u odnosu na druge odredbe Sporazuma. Do Ohrida je postojao momentum za formiranje ZSO. Na Kosovu su se odvijale konsultacije oko njenog statuta, a Eskobar i Lajčak su izjavljivali da se ona mora bezuslovno formirati. Međutim, taj momentum će sad izgubiti“, objašnjava sagovornik Danasa.

Sporazum ne govori eksplicitno o Zajednici već, kako kaže, o samoupravljanju za srpsku zajednicu. U Aneksu se kaže da Priština ima obavezu da pokrene pregovore o aranžmanima koji će obezbediti to samoupravljanje.

Beograd će to protumačiti kao obavezu Prištine da bez odlaganja formira ZSO.

Međutim, Priština to neće tako videti. Kurti umesto toga možda reaktivira predlog o formiranju nacionalnog veća srpske zajednice, poput onog koji postoji u Hrvatskoj. On će smatrati da je time ispunio svoju obavezu.

Gogić objašnjava i da Sporazum i Aneks ponavljaju obavezu sprovođenja prethodno postignutih sporazuma, ali navode da među njima nema hijerarhije i redosleda.

„Kurti će ostati pri stavu da nijedan sporazum nije važniji od drugog i da ZSO može da se formira u nekom trenutku i pod određenim uslovima. EU će nastaviti da ponavlja da ZSO mora da se formira, ali neće definisati nikakve rokove za to, niti će uslovljavati Prištinu da to ispuni jer za EU postoje važnije teme“, napominje on.

Na pitanje na osnovu čega tvrdi da Sporazum i Aneks srpskoj zajednici na Kosovu donose samo prazna obećanja bez rokova i garancije za njihovo ispunjenje, sagovornik Danasa ističe da će Beograd moći da se žali da Priština ne ispunjava svoje obaveze, ali neće imati nikakve mehanizme da na to utiče.

Pojašnjava i da je u pisanju ovih dokumenata ponovo korišćena tehnika „konstruktivne dvosmislenosti“ koja omogućava stranama da različito tumače dogovor.

„Beograd i Priština će moći da iznose različita tumačenja pojedinih odredbi, da se spore oko njihovog sprovođenja, da se međusobno optužuju za kršenje Sporazuma, ali ne i da bitno utiču na ponašanje druge strane“, ističe Gogić.

Prema njegovim rečima i Odredbe Sporazuma koje se odnose na SPC su prepakivanje Ahtisarijevog plana koji je to pitanje već definisao.

„Stav međunarodne zajednice jeste da se ne može ići preko garancija koje je utvrdio Ahtisari jer su one već dovoljno ekstenzivne. Druga aktuelna pitanja od značaja za položaj Srba na severu Kosova, koja su dovodila do izbijanja kriza, poput KM tablica, specijalaca na severu Kosova, eksproprijacije i povratka u institucije ovim dokumentima, nisu dotaknuta“, zaključuje sagovornik Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari