"Zapad me ne tretira isto kao Vučića": Kurti ne razume zašto Srbima nije dovoljan Ahtisarijev plan, nego traže i ZSO 1foto: EPA-EFE/MILAN KAMMERMAYER

Ne razumem zašto Srbima na Kosovu nije dovoljan Ahtisarijev plan kada štiti mnoga prava srpske manjine na Kosovu, nego traže i formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), izjavio je premijer Kosova Aljbin Kurti za bečki list Standard uoči današnje zvanične posete Austriji i sastanka sa kancelarom Karlom Nehamerom.

Kurti je rekao da Ustav Kosova ne dozvoljava osnivanje ZSO na osnovu etničkih kriterijuma, jer u prvom paragrafu Ahtisarijevog plana stoji da Kosovo treba da bude multietničko društvo, prenosi Kosovo onlajn.

„Ujedinjenje se može tražiti duž planina Rugova i Šar planina, ali ono ne bi trebalo da se zasniva na nacionalnom identitetu. Pitam se zašto Ahtisarijev sporazum ne može biti dovoljan, štiti manjinska prava Srba“, istakao je on.

Kurti je istakao kako je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću rekao da ne želi ZSO, jer ako je želi, ne može da mu govori da poznaje Kosovo.

„Ne možete poslužiti makijato bez šoljice kafe. Manjinska prava su veoma važan deo pune normalizacije odnosa sa Srbijom. Dakle, kada dođemo do te tačke, Srbija može da da predlog kako da to reši. Na isti način, moći ćemo da dajemo predloge o pitanjima koja smatramo važnim za manjine u Srbiji“, naglasio je Kurti.

Govoreći o ZSO, Kurti je pomenuo francusko-nemački plan, sa kojim kaže da je ušao u novu fazu.

„U ovom planu postoji paragraf o pravima onih koji ne pripadaju većini. Možete ga uključiti u ovaj paragraf. Čak i u okviru pregovora o potpunoj normalizaciji možemo razgovarati o tome“, rekao je Kurti.

Premijer Kosova je rekao da ga Zapad ne tretira isto kao predsednika Srbije.

„Sve u svemu, ne osećam se kao da sam tretiran isto. Zapad se na neki način plaši destabilizujućeg potencijala Srbije, a sa druge strane, postoji naivno mišljenje da bi Srbija u skorije vreme mogla biti primorana nazad na Zapad“, smatra Kurti.

Upitan o imovini manastira Visoki Dečani, Kurti je rekao da su 24 hektara dodeljena tom manastiru „tokom genocidnog režima Slobodana Miloševića“.

„Želeo bih da se sretnem sa odgovornim ljudima u manastiru Dečani, ali do sada nisu pristali da razgovaraju sa mnom“, rekao je Kurti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari