Pita, foto: Afis / Digifoodstock / ProfimediaNekada je gotovo svaka kuća, od Đerdapa do Jadrana, imala svoju verziju jednostavne pite od testa, sira i jaja. Zvali su je različitim imenima – negde je bila propeć ili prepeć, negde sirnica, a u okolini Vrbovca razvila se u jelo koje je danas poznato kao vrbovečka pera. Iako mnogi misle da je ista kao […]
Nekada je gotovo svaka kuća, od Đerdapa do Jadrana, imala svoju verziju jednostavne pite od testa, sira i jaja. Zvali su je različitim imenima – negde je bila propeć ili prepeć, negde sirnica, a u okolini Vrbovca razvila se u jelo koje je danas poznato kao vrbovečka pera. Iako mnogi misle da je ista kao propeć, između ova dva jela postoji važna razlika.
Kod vrbovečke pere ne razvlače se tanke kore niti se slažu jedna preko druge. Umesto toga pravi se jedno mekano kvasno testo debljine oko jednog centimetra koje služi kao podloga za bogat fil od svežeg sira, jaja i pavlake. Na izgled podseća na kiš, ali zbog kvasnog testa ima sasvim drugačiju teksturu i ukus. Može da se služi i topla i hladna, pa čak i kao slana torta.
Ova pita danas nosi oznaku Garantovano tradicionalnog specijaliteta Evropske unije, ali njena priča počinje mnogo skromnije.
Jelo nastalo iz potrebe
U vreme kada su ljudi živeli od zemlje i pažljivo koristili svaku namirnicu, ništa se nije bacalo. Nakon pečenja hleba često bi ostajao mali komad testa, nedovoljan za još jednu veknu. Upravo od tog ostatka domaćice u Vrbovcu počele su da prave peru.
Testo su punile onim što su imale pri ruci – najčešće svežim sirom, pavlakom i jajima. Svaka porodica imala je svoju verziju recepta, pa je ovo jelo vremenom postalo mnogo više od običnog obroka. Predstavljalo je simbol domaćinstva, snalažljivosti i poštovanja prema hrani.
Kasnije se vrbovečka pera više nije pripremala samo od ostataka testa, već i namenski za praznike, porodična okupljanja i svečane prilike, piše Jutarnji list.
Kraljica festivala „Kaj su jeli naši stari“
Danas je vrbovečka pera zaštitni znak manifestacije „Kaj su jeli naši stari“, koja se u Vrbovcu održava poslednjeg vikenda u avgustu i već decenijama čuva tradicionalnu kuhinju ovog kraja.
Na festivalu lokalni ugostitelji i udruženja žena pripremaju brojne verzije ovog specijaliteta, a posetioci mogu da probaju više od stotinu tradicionalnih jela kontinentalne Hrvatske. Manifestacija promoviše i lokalne proizvođače hrane, zanatlije i vinare, uz bogat kulturni i muzički program.
Recept za vrbovečku peru
Sastojci
Za testo
300 g glatkog brašna
200 ml mleka
16 g svežeg kvasca
8 g šećera
16 g svinjske masti
8 g soli
Za fil
400 g svežeg sira
140 g kisele pavlake
1 celo jaje
1 belance
7 g soli
12 g kukuruznog griza (može i pšenični griz)
16 g šećera ako želite slatku verziju
Za premaz
50 g kisele pavlake
1 žumance
Priprema
Aktiviranje kvasca
U mlako mleko dodajte šećer, izmrvljen kvasac i kašiku brašna. Ostavite desetak minuta na toplom mestu da se kvasac aktivira.
Testo
U posudi pomešajte brašno, so, mast i nadošli kvasac. Zamesite glatko testo i ostavite ga da naraste dok ne udvostruči zapreminu.
Fil
Pomešajte sir, pavlaku, jaje, belance, so i kukuruzni griz. Fil ne treba potpuno sjediniti – poželjno je da ostanu sitniji komadići sira.
Premaz
U posebnoj posudi umutite žumance i pavlaku.
Oblikovanje
Naraslo testo kratko premesite i razvucite u krug debljine oko jednog centimetra.
Prebacite ga u podmazan pleh ili na papir za pečenje. Rubove blago istanjite prstima, a preko sredine ravnomerno rasporedite fil. Zatim preklopite ivice preko fila kako biste formirali karakterističan okvir.
Na kraju neravnomerno premažite površinu mešavinom pavlake i žumanca.
Pečenje
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 190 do 200 stepeni oko 35 do 45 minuta, odnosno dok testo lepo ne porumeni, a fil dobije zlatnu boju sa karakterističnim tamnijim pečenim flekama.
Najukusnija je kada se malo prohladi, ali je odlična i potpuno hladna, zbog čega se često služi kao predjelo ili slana pita za veća okupljanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


