Merkel primila orden, podsećamo na njen odnos prema Tadiću i Vučiću 1Foto: EPA-EFE/ MARKUS HEINE

Angeli Merkel, bivšoj nemačkoj kancelarki, danas je uručen novoustanovljeni Evropski orden za zasluge, koji joj je uručila Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, njena nekadašnja najbliža saradnica dok je bila na položaju ministarke odbrane Nemačke.

Ovaj događaj povod je i za prisećanje o bliskosti Angele Merekl i Aleksandra Vučića, predsednika Srbije, i njenom neslaganju sa Borisom Tadićem, bivšim srpskim predsednikom.

Merkelovoj se u Beogradu pripisuju „zasluge“ za smenu vlasti DS Borisa Tadića, a on sam je nedavno izjavio u intervuu za nedeljnik Radar, da je vladavina Vučićeve SNS uspostavljena u Moskvi, u skladu sa tadašnjim nemačkih i ruskim interesima.

Početak kraja predsedničkog mandata Borisa Tadića dogodio se pred televizijskim kamerama, dok je pred srpskom i nemačkom zastavom u Predsedništvu Srbije stajao pored Angele Merkel.

Tog 23. avgusta 2011. godine, Merkel je bila vidno ljuta – što se njoj u javnosti dešava izuzetno retko.

„Taj događaj je izuzetno uticao na ishod izbora – ja sam snagu crpeo ne samo iz domaće, već i iz međunarodne javnosti jer su građani smatrali da sam u tom trenutku ja taj koji povezuje Srbiju sa Evropom, što je i bila istina“, izjavio je svojevremeno za BBC Boris Tadić.

angela merkel boris tadić
foto EPA/SRDJAN SUKI

Raspoloženje nemačke kancelarke odredile su „crvene linije“ srpske politike – tadašnji predsednik Tadić nije bio spreman da rasformira srpske institucije na severu Kosova.

Devet meseci kasnije, izgubio je na izborima od Tomislava Nikolića, čiji je politički sin Aleksandar Vučić preuzeo komunikaciju sa Berlinom i presudno uticao da se potpiše Briselski sporazum sa Kosovom, pisao je BBC.

Aleksandar Vučić i  Angela Merkel, koja je na položaju kancelarke bila od 2005. do kraja 2021.  imali su blisku političku i diplomatsku saradnju. Bliskost je postojala i na nivou partija, Vučićeva SNS pridružena je grupi evropskih narodnjaka, odnosno Evropskoj narodnoj partiji, čija je okosnica Hrišćansko-demokrtska unija (CDU) Angele Merkel.

Merkel primila orden, podsećamo na njen odnos prema Tadiću i Vučiću 2
Printskrin Evropski parlament uživo

Merkel je uspostavila 2014. godine takozvani Berlinski proces – oblik saradnje između zemalja Evropske unije i država na Balkanu nastalih raspadom Jugoslavije, koji je podrazumevao jake infrastrukturne projekte i kredite.

U autobigrafiji „Sloboda“ (Freiheit) koju je Angela Merkel objavila 2024. godine, na 30 jezika, između ostalih, knjiga je objavljena i u Srbiji, ovaj format saradnje dovodi se i u vezu sa obeležavanjem sto godina od početka Prvog svetskog rata.

„Ali u našim razgovorima su nam najviše briga zadavale trajne napetosti pre svega između Srbije i Kosova, kao i u okviru država, posebno Bosne i Hercegovine. Čak i te 2014, sto godina po početku Prvog svetskog rata, mir u regionu bio je krhak“, piše bivša kancelarka u njizi.

Vučić i Angela Merkel, relativno često su se susretali kako na međunarodnim forumima, tako i na međudržavnom nivou. Upamćeno je na primer da je finiš lokalne kampanje za gradonačelnika Beograda 2018. godine, Vučić imao upravo u Berlinu, odakle je stigao niz snimaka kako neformalno razgovara sa nemačkog kancelarkom.

Vučić je sledio politiku „dobrodošlice“ Merkelove i tokom izbijanja velike migrantske krize 2016. i posebno je bio zbog toga pohvaljen u Berlinu.

Angela Merkel je uoči povlačenja sa vlast 2021. godine, odabrala Balkan za oproštajnu posetu, a mediji u Srbiji su isticali, da je baš Beograd izabrala da u njemu prenoći.

Tom prilikom Angela Merkel je izjavila da će se EU sigurno baviti pitanjem eksploatacije litijuma u Srbiji. „Srbija ima nešto što zaista vredi, ali postoji zabrinutost da li će eskploatacija biti u skladu sa ekološkim standardima. Mislim da EU ima dobre standarde, države članice će se sigurno baviti tim pitanjem jer je klimatska neutralnost u Evropi zaista važno pitanje“, rekla je Merkel.

Istakla je da su dve zemlje, kroz godine zajedničke saradnje, zaista došle do otvorenog odnosa, punog poverenja. „Na tom putu smo postigli niz rezultata, iako je dugačak put pred Srbijom i zemljama regiona da bi postale članice EU, što je naš zajednički cilj“, rekla je Merkelova.

Navela je i da su Srbija i Nemačka čvrsto povezane i dodala da je videla zbirku dokumenta da su dve zemlje davno imale odnose u različitim oblastima. I što se tiče ekonomije – imamo uspešnu priču iza znas, kazala je. Pomenula je i da će Nemačka povodom 80. godišnjice napada Vermahta na Jugoslaviju donirati 500. 000 evra za obnovu. To je važan znak za pomirenje i sećanje, rekla je.

Merkel je dodala da je sa Vučićem razgovarala i o unutrašnje-političkim pitanjima i potrebnim reformama u oblasti pravnog sistema, a predsednik je, kaže Merkelov – izneo planove i dao obećanja.

A Janko Veselinović, sadašnji član Predsedništva SSP Dragana Đilasa, tada je održao mali ulični performans, sa porukom da Merkelova nije dobrodošla u Srbiju, jer pomaže Vučićevoj diktaturi.

U Evropskom parlamentu dodeljen je danas prvi put Evropski orden za zasluge – priznanje ljudima koji su značajno doprineli vrednostima EU, a među dobitnicima, sem Merkelove, su i nekadašnji sindikalni lider Leh Valensa, i bivši generalni sekretar NATO Havijer Solana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari