Sagovornici Danasa: Vučićeva politika neiskrena i licemerna 1

Da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić licemeran i neiskren na planu spoljne politike, odnosno pozicioniranja Srbije, kada je reč o krizama na globalnom nivou, pokušavajući da sedi na takozvane „dve stolice“, i istočnu i zapadnu, saglasni su sagovornici Danasa u odgovorima na pitanje kako komentarišu Vučićevu izjavu da će osuditi rusko priznavanje nezavisnosti separatističkih regiona na istoku Ukrajine kada predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na televiziji osudi NATO bombardovanje Srbije 1999. godine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao je takvu izjavu za televiziju Pink tokom posete Kneževini Monako.

„Srbija je uvek podržavala integritet Ukrajine i tu nije bilo promena“, dodao je on.

Vučić je to izjavio reagujući na izjavu ambasadora Ukrajine u Srbiji Oleksandra Aleksandroviča za televiziju N1 da Ukrajina i ukrajinski narod očekuju da Srbija osudi potez Rusije o priznavanju nezavisnosti Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine.

Podsetimo, akcija NATO snaga počela je nakon neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu, vođenih u Rambujeu i Parizu februara i marta 1999. godine.

Preduzeta je sa ciljem sprečavanja egzodusa albanskog stanovništva na Kosovu izloženog teroru srpskih vojnih i policijskih snaga, za šta je kasnije pred sudom u Hagu suđeno većini pripadnika tadašnjeg državnog vrha uključujući i Slobodanu Miloševiću kao predsedniku države.

– Jasno je da Vučić nema principijelnu spoljnu politiku i da često pribegava jeftinoj demagogiji i govori različito za spoljnu i unutrašnju upotrebu. To se naročito vidi u odnosu prema prema velikim silama i posebno spram Rusije jer nije moguće principijelno braniti politiku teritorijalnog integriteta i istovremeno odobravati postupke Rusije koja je pokrovitelj separatizma u Ukrajini – kaže za Danas Biljana Đorđević iz Ne davimo Beograd, inače druga na listi koalicije „Moramo“ za parlamentarne izbore.

Pored toga, dodaje ona, ono što je za Srbiju važno da zaštiti sopstvene interese u sukobima velikih sila, valjalo bi i da na njenom čelu nije političar koji koristi jeftine demagoške trikove za unutrašnju upotrebu već da je državnik koji odgovorno poziva na mir.

Konstantin Samofalov iz Socijaldemokratske stranke kaže za naš list da Aleksandar Vučić nije iskren prijatelj Rusije, već pitanje odnosa sa ovom velikom silom dnevnopolitički zloupotrebljava jedino i isključivo kada su njegovi lični interesi u pitanju.

– Tako se ne gradi strateško partnerstvo, i to je za mene kao Srbina ruskog porekla posebno uvredljivo. S druge strane, Vučić nije nikakav iskreni zagovornik članstva Srbije u Evropskoj uniji, što je najznačajniji spoljnopolitički cilj za Socijaldemokratsku stranku. Srpskoj naprednoj stranci odgovara status kvo, iz kojeg Srbija nikad neće iskoračiti ka članstvu u EU, jer u ovakvom ekonomskom, političkom i socijalnom sumraku režim najlakše može da otima od građana i one mrve koje su im preostale. Zato se borimo protiv ove vlasti, i zato uopšte ne želim da zalazim u Vučićeve populističke igrokaze u vezi sa rusko ukrajinskom krizom – zaključuje naš sagovornik.

Nebojša Zelenovič nosilac liste za parlamentarne izbore koalicije „Moramo“ ističe za Danas da će Ukrajina osuditi bombardovanje Srbije u slučaju nekog novog Nirnberškog procesa.

– Ukrajina će, po svoj prilici, osuditi NATO bombardovanje Srbije onda kada sudovi u Srbiji ili nekakav novi Nirnberški proces, po Vučićevoj preporuci iz 2000.- te godine osude Gernharda Šredera, Tonija Blera i Bila Klintona za ratne zločine. Žan Šiirak je, u međuvremenu, umro – zaključuje Zelenović.

Ukrajina već osudila NATO bombardovanje Srbije

Zaboravljeno je izgleda da su na samom početku bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, 25. marta 1999. godine predsednik Ukrajine Leonid Kučma, premijer Valerij Pustoviotenko, kao i predsednik ukrajinskog parlamenta – Vrhovne rade Oleksandar Tkačenko, osudili su bombardovanje i intervenciju NATO-a. Iako je Ukrajina, prva sojvetska republika koja je još 1994. godine sa NATO-om potpisala Parterstvo za mir, u isto vreme ona je prva zemlja koja je pokušala da posreduje u jugoslovenskoj krizi, i to mnogo pre rusko-finskog dvojca Viktora Černomerdina i Martija Ahtisarija – piše EWB.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari