Zašto srpski zvaničnici pred stranim gostima ni Titovo ime ne spominju? 1Photo: R.Z./ATAImages

Tito, SFRJ i nesvrstana politika ostavili su, sa osnivačima nesvrstanosti, neizmerljiv doprinos međunarodnoj politici miroljubive koegzistencije, politici dekolonizacije i jačanju uloge nerazvijenih zemalja. Posebno je taj doprinos veliki u Africi i nije čudo što je predsednik Centralnoafričke Republike Fosten-Arkanžo Tuadero posetio Muzej 25. maj i hvalio Tita na konferenciji za novinare sa Vučićem. Problem je samo što srpska zvanična politika ni Titovo ime ne spominje pred gostima, dok još uvek ubira plodove njegove politike.

Ovako sagovornici Danasa komentarišu to što je Tuadero na konferenciji za novinare sa predsednikom Vučićem odao poštu nekadašnjem doživotnom prdsedniku SFRJ, Josipu Brozu Titu.

„Veliku počast odajem slavnom Josipu Brozu Titu, velikom zagovorniku našeg naroda. Zajedno je sa ostalim osnivačima Pokreta nesvrstanih uspeo da izvrši veliki uticaj i da okupi veliki broj zemalja. On je pokrenuo prvu saradnju između moje zemlje i Jugoslavije, koja je donela mnogo“, rekao je Tuaderu na konferenciji nakon potpisivanja brojnih sporazuma o saradnji dve zemlje.

Prema njegovim rečima, slavne decenije kada su CAR i SFRJ najviše sarađivale, sedamdesetih i osamdesetih, ostavile su neizbrisive utiske u sećanjima mnogih njegovih sunarodnika.

„To je bila slavna decenija i tada su bila otvorena diplomatska predstavništva u obe zemlje i mnogi ekonomski projekti, društveni i kulturni projekti su bili realizovani i to na ponos oba naroda. I kako se lepe uspomene nikad ne gube, evo nas opet kod vas, vraćamo se da sledimo primer naših prethodnika“, poručio je Tuadero.

Komentarošući pohvale predsednika CAR Aris Movsesijan, potpredsednik Pokreta slobodnih građana primećuje da bi mnogi danas želeli da budu Tito.

„Neki javno, a neki to kriju. Sve to ima neku simboliku, ako znamo da predsednik Tuadero, nakon ruskih paravojnih formacija, sada poziva i američke paravojne formacije u svoju zemlju. Ipak, simbol uspešnog balansiranja traži još nešto. To ‘nešto’, siguran sam da od Vučića neće naučiti. A Tita odavno nema“, ističe Movsesijan.

A Radoslav Milojičić, poslanik sa liste SNS i predsednik Srpske levice, smatra da je od toga što je Tuadero hvalio Tita na konferenciji za novinare sa Vučićem, važnije što je Srbija potpisala četiri bilateralna dokumenta.

„Važnije od toga je i što Centralnoafrička Republika ne priznaje lažnu državu Kosovo, što predsednik Vučić otvara nova tržišta i nova prijateljstva. Ako neki gost želi da vidi Titov spomenik, a neki Dražin to mu treba i omogućiti. Srbija gleda u budućnost, razvoj i napredak, a to je moguće samo sa mudrom politikom kakvu vodi Aleksandar Vučić“, navodi Milojičić.

Branka Latinović, ambasadorka u penziji, smatra da to što je predsednik CAR posetio Muzej 25. maj i hvalio Tita na konferenciji za štampu za Aleksandrom Vučićem samo potvrda da u CAR postoji i da se neguje kultura sećanja i poštovanje onih istorijskih ličnosti koji su učinili puno u borbi protiv kolonijalizma, a time i samih afričkih zemalja.

„Postoji i sećanje na to što je SFRJ pomagala CAR, kao i druge afričke zemlje u njihovoj izgradnji, školovanju kadrova i drugog. Svako poštovanje za predsednika Tuadera što je posetio Muzej 25. maj i posetio javnost Srbije na deo naše nedavne istorije koja se kod nas prećutkuje. I to iz ideoloških razloga, a istorijski fakti, kao i svaki drugi fakti, su neumoljivi“, navodi Latinovićeva.

I njen kolega ambasador u penziji Srećko Đukić, primećuje da srpska zvanična politika ni Titovo ime ne spominje pred gostima, dok još uvek ubire plodove njegove politike nesvrstanosti, njegovog imena i naše prethodne velike države.

„Sasvim normalno je da je Tuadero spomenuo Tita. Afrika i ceo svet ponose se i danas Titom i SFRJ, i tako će biti zanavek. Oni perfektno znaju koliko je to bio veliki čovek i državnik na čelu jedne od najuticajnijih država sveta. Tito, SFRJ i nesvrstana politika ostavili su, sa osnivačima nesvrstanosti, neizmerljiv doprinos međunarodnoj politici miroljubive koegzistencije, politici dekolonizacije, mira u svetu, jačanju uloge nerazvijenih i zemalja u razvoju. Mi danas vidimo da te činjenice priznaje najveći broj država“, zaključuje Đukić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari