"Vučiću i Kurtiju nije u interesu da rešavaju pitanje povratka Srba u kosovske institucije" 1Foto: EPA-EFE/ VALDRIN XHEMAJ (1) / VASSIL DONEV (2) Arhiva

Ukoliko se uopšte ostvare administrativni i pravni uslovi za povratak Srba sa severa u kosovske institucije, gde govorimo o zakonu o amnestiji, izmenama procedura za zapošljavane u policiji, uticaj na nezavisne institucije poput tužilačkog i sudskog saveta i policijskog inspektorata i slično, pretpostavljam da će početak eventualnog povratka u kosovske institucije biti neposredno pre formiranja Zajednice srpskih opština, mišljenja je sagovornica Danasa, Milica Rakić Andrić, iz „Nova društvena inicijativa“ iz Kosovske Mitrovice.

U odgovoru na pitanje Danasa – da li i kada će se Srbi na Kosovu vratiti u kosovske institucije, Fatmir Šeholi, direktor Insituta za afirmaciju međuetničkih odnosa, iz Prištine, kaže, između ostalog, da je Srpska lista dala zakletvu uredno, u Skupštini Kosova, za očuvanje suvereniteta i integriteta države Kosovo.

Prema rečima Marka Oljače, predsednika Društva za održivu budućnost – Koraci, Srbi na severu Kosova danas jesu jedna od najobespravljenijih etničkih grupa u Evropi. Kao i Albanci, oni su taoci politika, interesa i nesposobnosti političara na Kosovu, u Srbiji, Albaniji i međunarodnoj zajednici.

“Reintegracija Srba zahteva mekši pristup Aljbina Kurtija”

– Ne vidim da je realno ponavljanje situacije 2013. kada je nakon lokalnih izbora i uspostavljanja opština izostalo formiranje ZSO, a srpska strana ipak nastavila sa integracijom drugih sistema. Ovoga puta, verujem, može doći do izlaska na izbore, formiranja skupština opština i izbora gradonačelnika neposredno pre formiranja ZSO, jer to telo ne možete formirati bez opština, ali do reintegracije preostalih sistema bi onda došlo tek nakon formiranja ZSO – kaže Milica Rakić Andrić.

"Vučiću i Kurtiju nije u interesu da rešavaju pitanje povratka Srba u kosovske institucije" 2
Foto: Privatna arhiva

Sve ovo je međutim vrlo hipotetično, napominje ona, jer zahteva visok nivo političke volje, fleksibilnosti i pragmatizma.

– Vladavina prava kada je srpska zajednica u pitanju je politički moto Aljbina Kurtija, a reintegracija bi zahtevala ne samo kreativnost u primeni pravila nego i daleko mekši pristup srpskoj zajednici. Da je kapaciteta za to postojalo, ne bismo bili u ovoj situaciji – zaključuje sagovornica Danasa.

“Srpska lista se zaklela da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Kosova”

Srpska lista je, za one koji ne znaju, kaže Fatmir Šeholi, politički subjekt, koja je u državi Kosovo registrovana uredno po svim zakonima države Kosovo. Srpska lista je dala zakletvu uredno, u Skupštini Republike Kosovo, za očuvanje suvereniteta i integriteta države Kosovo.

– Drugo, Srpska lista nije u dijalogu za normalizaciju odnosa sa Republikom Kosovo, nego država Kosovo o tome uz podršku EU i SAD razgovara sa državom Srbijom. Znači, Srpska lista, ako gledamo sa ustavnog aspekta, gazi zakletvu datu u skupštini Republike Kosovo – smatra naš sagovornik.

S obzirom da se Srpska lista ponaša, ističe on, kao filjala SNS ali i SPS u državi Kosovo bilo bi veoma bolje da taj politički subjekat se takmiči u Srbiji na izborima jer u državi Kosovo ne predstavlja srpski politički subjekat.

"Vučiću i Kurtiju nije u interesu da rešavaju pitanje povratka Srba u kosovske institucije" 3
Foto: Privatna arhiva

– Možda predstavlja ali se njihovo predstavljanje kosi sa Ustavom Kosova i zbog toga sankcionisanje u demokratskim državama se zna. Pouzdano znam, jer bavim se studijama, temeljnim istraživanjem i analizama Srba na Kosovu, da Srpska lista ne predstavlja volju srpskih građana u državi Kosovo, odnosno da putem imponovanja, ucena i uvoženjem straha, vodi srpsku zajednicu na Kosovu – kaže Šeholi.

Kako dodaje, “svi smo svedoci takve politike koju vodi zvanični Beograd uz politički instrument koji se zove SL”.

– Kada sve ovo gore navedeno bude svakom jasno, iako ja znam da je svakom jasno, onda suludo je očekivati da se SL uopšte pita za povratak Srba u državne institucije Kosova. O tome se isključivo pita i donosi odluku jedan čovek, a on se zove Aleksandar Vučić. To znači da Srbi na Kosovu su u najtežoj situaciji. Ako ne slušaju državu Srbiju, biće žigosani kao izdajnici. Zato smatram a i dosta sam ubeđen da Srbi na Kosovu su samo „moneta za potkusurivanje“ a ne ljudi koji smeju ili žele da biraju svoje predstavnike u institucijama Kosova – ističe naš sagovornik.

Ako se nekada bude menjao ustav Kosova, zaključuje on, učiniće sve i koristiti demokratsko pravo da formira građansku multietničku političku stranku zajedno sa Srbima, Bošnjacima, Turcima, Romima, Egipćanima i Aškalijama da zajedno ukažemo i dokažemo da smo pre svega ljudi i da zajedno možemo učiniti mnogo bolji život svima nama, a da ne pitamo i slušamo „tutore“ sa strane.

– Do tada, nažalost, teško da ćemo imati mira i stabilnosti u državi Kosovo – smatra Šeholi.

“Kosovo je hrana za nacionaliste”

Prema rečima Marka Oljače, Kosovo više od trideset godina služi kao pogonsko gorivo za hranjenje nacionalizama sa obe strane.

– Usled identitetsko-vrednosnih lutanja društava na ovim prostorima, viševekovnog materijalnog i duhovnog siromaštva, manjka državotvornih politika, građanima se nudi nacionalistički, kolektivistički diskurs zasnovan na paratradicionalnosti kao racionalizacija za socijalnu i svaku drugu bedu koja vodi u potpuni gubitak društvene supstance i odsustvo bilo kakve budućnosti – kaže on.

Moderna društva, napominje Oljača, su procese formiranja nacija završila u XIX veku, a mi se i danas rvemo sa retrogradnim naslagama naših nedovršenosti.

"Vučiću i Kurtiju nije u interesu da rešavaju pitanje povratka Srba u kosovske institucije" 4
Foto: FoNet/ Aleksandar Barda

– Srbi na severu Kosova danas jesu jedna od najobespravljenijih etničkih grupa u Evropi. Kao i Albanci, oni su taoci politika, interesa i nesposobnosti političara na Kosovu, u Srbiji, Albaniji i međunarodnoj zajednici. Decenijama unazad čitave generacije na tom prostoru žive bez perspektive. Istorija nam se ruga, pa danas problem Kosova „rešavaju“ oni koji su ne samo stvorili problem, već su učestvovali u osmišljavanju i vođenju rata, a ne tako mali broj njih je direktno učestvovao u ratnim zločinima – smatra sagovornik Danasa.

Novo doba, napominje, traži nove, drugačije nacionaliste, koji su danas bez uniformi, kalašnjikova i jakih paravojnih formacija, međutim odela i nešto umerenija retorika ih ne čini manje opasnim.

– Pitanje rešavanja statusa Kosova politički, pravno, sociološki i kulturološki jeste izuzetno komplikovano i mora se rešavati sa punom svešću o kontekstu i velikoj odgovornosti. No, put rešavanja statusa Kosova, koliko god to i dalje bilo opasno reći u Srbiji, jeste put nezavisnosti. Taj put se ne može lako i brzo proći. Srbi, njihovo kulturno-istorijsko nasleđe, imovina, politička, socijalna i sva druga prava, kao i poseban status moraju biti zagarantovani, a sve dogovoreno bez izuzetka i do kraja se mora poštovati i ispuniti – kaže Oljača.

Prema njegovim rečima, samo na taj način se može obezbediti ostanak, opstanak, život i bolja budućnost za ljude koji žive na tom prostoru.

– Pritisnuti spolja i oslabljeni iznutra, Vučiču i Kurtiju nije u interesu da pomenuta pitanja rešavaju, već da produkuju dublje tenzije na štetu običnih ljudi. Izlazak Srba iz kosovskih institucija je razumljiv, ali opasan potez. On označava prekid i ono malo institucionalnog suživota koji je postojao i nastavak dnevno-političkih manipulacija u korist političara, a na štetu građana. Nisam siguran da je ponovni povratak Srba u institucije moguć. Svakako nije moguć u formi koja je važila do sada – kaže sagovornik Danasa.

Istovremeno, dodaje, ne treba zaboraviti da južno od Ibra sve funkcioniše manje više kao do sada, što govori u prilog sumnjama da se sprema podela Kosova – dakako možda i najopasniji potez.

– Ni u Srbiji ni na Kosovu nema doraslih i odgovornih elita koje će u skorijoj budućnosti pitanje Kosova rešiti na adekvatan način, jer je taj problem izvir njihovog političkog delovanja i opstanka. Ipak, svi mi imamo dužnost, odgovornost i obavezu da naše društvo pripremamo i osposobimo za suočavanje sa realnošću, a to je priznavanje Kosova. Samo tako sebi i ostalima na ovim prostorima možemo obezbediti bolju budućnost, budućnost dostojnu čoveka – zaključije Marko Oljača.

„Istina koju Vučić ne želi da svet čuje“

Da je Izjava Rade Trajković o najnovijim dešavanjima na severu Republike Kosovo je čista istina koju Vučić i drugi srpski zvaničnici ne žele da svet čuje, kaže Meliza Haradinaj, bivša kosovska ministarka spoljnih poslova.

– Oni ne žele da čuju glas građana kosovskih Srba koji nisu podređeni njihovim direktnim naređenjima da bojkotuju, podrivaju i ne sarađuju na bilo koji način sa Vladom Kosova. Nažalost, poslednje Šešeljeve javne pretnje da će Rada Trajković završiti kao Oliver Ivanović, otkrile su prave namere Vlade Srbije: da preti političarima kosovskih Srba koji govore svoje mišljenje, unapređuju svoje lokalne interese i rade za svoju budućnost na Kosovu. To je ono što su sve kosovske vlade, bez obzira ko je bio na vlasti, kontinuirano nudile kosovskim Srbima, smatra Haradinaj.

Ona dodaje da je Srpska lista, kako navodi, dokazala da ne zastupa interese kosovskih Srba, već Vučićeve.

– Poslednjim ostavkama koje je orkestrirao Beograd, oni su potkopali višedecenijske napore u etničkom pomirenju, saradnji i dobroj integraciji kosovskih Srba na severu, radeći u vitalnim institucijama naše multietničke zemlje. Postupajući po Vučićevim naređenjima, i direktivama Moskve, oni su takođe uložili u nasilne sukobe na severu, nadajući se da će povećati nestabilnost i rizikovati mir u regionu. Pristojni kosovski Srbi ne zaslužuju da budu tako bedno instrumentalizovani, i da budu korišćeni kao pioni u većim geopolitičkim kontekstima, ocenjuje bivša kosovska ministarka.

"Vučiću i Kurtiju nije u interesu da rešavaju pitanje povratka Srba u kosovske institucije" 5
foto FoNet Aleksandar Levajković

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari