skupštinafoto BETAPHOTO/ANA SLOVIĆ

„Izjava Irin Kan, specijalne izvestiteljke UN za slobodu mišljenja i izražavanja da je sadašnja klima ‘političkog govora u Srbiji duboko zabrinjavajuća’, kao i izjave evroposlanika Vladimira Bilčika i Matjaža Nemeca da su u Beogradu videli duboke podele i nepoverenje između vlasti i opozicije, govori da se Srbija u vezi sa poštovanjem ljudskih prava, kao univerzalnih vrednosti, našla pod posebnim međunarodnim monitoringom“, kaže za Danas Branka Latinović, članica Foruma za međunarodne odnose evropskog pokreta i ambasadorka u penziji.

Prema njenim rečima, taj monitoring je šireg aspekta i treba ga sagledavati u kontekstu nedavne posete Irin Kan Beogradu i neoubičajeno dugog Upitnika koji je sa 263 pitanja bio dostavljen Republici Srbiji, a u vezi sa procedurom Univerzalnog periodičnog pregleda Saveta za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

„Ako se poslednji upitnik uporedi sa brojem pitanja sa onim Upitnikom iz 2021, to je za desetinu pitanja više i predstavlja zabrinjavajući činilac i dovoljno govori kojom putanjom se krećemo u toj oblasti. Dodatno, najnovije izjave visoke zvaničnice UN za ljudska prava, kao i evropslanika, vrlo reljefno i precizno odražavaju realnu sliku političkog rečnika koji se koristi u Parlamentu i političkoj komunikaciji na javnoj sceni kod nas“, napominje Latinovićeva.

Dodaje da to nije trenutni trend, već odraz dugogodišnjeg nazadovanja u razvoju i negovanju kulture političkog rečnika, dijaloga i stanja demokratije, sa posebnim aspektom nazadovanja slobode medija.

„Posebno je indikativna izjava Irin Kan koja je izrazila zabrinutost zbog porasta govora mržnje i poziva vlasti da ‘ispita i kazni zastrašivanja’. To je, za sada, teško ostvarljiv zadatak za našu vlast, koja bi morala da se uzdigne i učini ono što joj je primarni zadatak – da preduzme hitne aktivnosti u zaustavljanju govora mržnje i da sama tome da najbolji primer“, ističe sagovornica Danasa.

Zašto bi Srbija mogla da se nađe u situaciji povećane pažnje Kancelarije visokog komesara UN za ljudska prava? 1
foto N1

Na pitanje da li bi mogle da uslede neke sankcije, Latinovićeva kaže da ukoliko ne dođe do uvažavanja onog što su očekivanja i neki vid preporuka međunarodnih zvaničnika, Srbija bi se mogla naći u situaciji povećane pažnje, pre svega Kancelarije Visokog komesara UN za ljudska prava, ali i drugih međunarodnih organizacija kao što su Savet Evrope i OEBS.

„Pri tome treba imati u vidu da se, shodno Paktu UN o građanskim i političkim pravima ‘interes za stanje ljudskih prava u jednoj zemlji ne može smatrati kao mešanje u unutrašnje poslove’. Poslednjih godina u fokusu razmatranja slobode izražavanja, su se našli govor mržnje i zapaljivi govori (inflomantory spech), kao govorne forme koje su u porastu i izazivaju strahove, nelagodnosti, netrpeljivosti i čija upotreba treba da se sprečava i kažnjava. Nema tog cilja koji može da opravda korišćenje govora mržnje i slično“, napominje bivša ambasadorka.

Ona ističe da su poslednji tragični događaji u nas, paradoksalno doveli do porasta nepoverenja i posebno neprimerenog rečnika kako u Skupštini, tako i na široj političkoj sceni što je, evidentno, uzrokovalo pažnju i potrebu za reagovanjem predstavnika najreprezentativnije medjunarodne organizacije – Ujedinjenih nacija.

Da podsetimo Specijalna izvestiteljka UN za slobodu mišljenja i izražavanja Irin Kan u saopštenju koje je danas objavila kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR), ocenila je da je „sadašnja klima političkog govora u Srbiji duboko zabrinjavajuća“.

„Srpska vlada treba odmah da ispita i kazni zastrašivanja, pretnje i podsticanja na nasilje, posebno od predstavnika vlade, i da pazi da sve institucije i svi organi vlade slede smernice Ujedinjenih nacija za borbu protiv govora mržnje uz istovremenu odbranu slobode izražavanja“, zatražila je ona.

U dva masovna ubistva u Srbiji ubijeno je 18 ljudi početkom maja, a posle toga organizovane su velike demonstracije.

„Nedopustivo je koristiti tu tragediju kao novu priliku za potpirivanje mržnje, za demonizovanje i klevetanje nezavisnih medija, aktivista za ljudska prava, političkih neistomišljenika i svih onih koji kritikuju vladu“, dodala je ona.

Kan je rekla da je hiljade ljudi izašlo na ulicu da traži odgovornost za počinjene zločine, bolju kontrolu naoružanja i snažnu akciju protiv „govora mržnje“ i podsticanje na mržnju i nasilje u tabloidnim medijima, navedeno je u saopštenju.

„Umesto da promoviše pravdu i princip odgovornosti, nedavni govori, uključujući od članova vlade, izgleda da su ohrabrili uznemiravanje i čak fizičke napade na političare, novinare i opozicione aktiviste“, rekla je Kan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari