Cveće u čast Jelene Anžujske 1

Pre dvadeset pet godina kraljevački novinar Milan Glišović je, posle jednog od svojih putovanja u Pariz i ostvarenog kontakta sa Antom Granićem, predsednikom tadašnjeg Društva jugoslovensko-francuskog prijateljstva, došao na ideju da u Kraljevu organizuje manifestaciju u čast srpske kraljice Jelene, žene kralja Uroša Prvog Nemanjića i majke srpskih kraljeva Milutina i Dragutina koja je vodila poreklo iz francuske kraljevske porodice Anžuja.

Manifestacija nastala u samo predvečerje krvavog raspada nekadašnje Jugoslavije od starta je kuburila sa jačom podrškom lokalne zajednice a posebno podrške sa nacionalnog nivoa iako je promovisala činjenicu da su Srbi sa Evropom u viševekovnim i slojevitim vezama. Godinama se borila za svoje mesto pod suncem u kalendaru manifestacija podržanih od lokalne samouprave i doživela je svoj „srebrni“ jubilej, pre svega zahvaljujući neviđenom entuzijazmu i upornosti njenog idejnog tvorca Milana Glišovića. On je vremenom svojim entuzijazmom za ovu manifestaciju „inficirao“ i jedan broj svojih prijatelja i članove svoje porodice da bi kasnije suorganizaciju uz formirano društvo “Jelena Anžujska”, prihvatila i Turistička organizacija Kraljeva. Koncept manifestacije se iz godine u godinu menjao pa je od skromnih početaka evoluirao do dešavanja na tri punkta: u Kraljevu, u srednjovekovnoj tvrđavi Maglič i u manastiru Gradac, zadužbini kraljice Jelene. Kasnije je Raška, kao lokalna samouprava, počela sa sopstvenom manifestacijom Dani Jelene Anžujske, koja se održava u manastiru Gradac krajem maja. Ovo dešavanje koje je kasnije preraslo u turističko-ekološku manifestaciju, u središte priče stavilo je narodnu legendu o tome kako je navodno kralj Uroš Prvi Nemanjić u čast dolaska svoje supruge, francuske princeze, naredio da se dolinom reke Ibar zasade jorgovani. I zaista, ovo nesvakidašnje cvetno drvo moglo se viđati duž puta u Ibarskoj dolini, na potezu od Kraljeva do Brvenika, u većem obimu sve do sredine sedamdesetih godina prošlog veka, kada je što stalnim erozijama, što radovima na putu a dobrim delom i zahvaljujući nekontrolisanom, vandalskom branju, gotovo nestalo. Tek ova manifestacija je skrenula pažnju javnosti na nestajanje jorgovana i inicirala povremen akcije sadnje, kao duž trase puta u Ibarskoj dolini tako i u samom gradu Kraljevu.

Jorgovane pred zgradom gradske uprave sadili su i sin kneza Pavla, princ Aleksandar Karađorđević i kao i naš proslavljeni teniser Novak Đoković. Ove godine, početkom aprila , organizatori “Dana jorgovana” zasadili su nove jorgovane podno Magliča, a 14. aprila u Kraljevačkom pozorištu odigrana je predstava “LJubičasta bajka”, čime je započeto jubilarno izdanje „Dana jorgovana“. Manifestacija se završava u junu, kada organizatori gostuju na Kajmak-balu u Beogradu, koji organizuje Zavičajno društvo Kraljevčana – podružnica u Beogradu.

U središtu pažnje juče su bila deca iz osam kraljevačkih osnovnih škola koja su na gradskom trgu pratila nastupe nekoliko kulturno umetničkih društava i uživala u druženju i fotografisanju u kočijama Jelene i Uroša, u toaletama šivenim po ugledu na odore srednjovekovnih vladara. jučerašnji deo programa „Dana Jelene Anžujske“ u Kraljevu završen je u svečanoj Sali Gradske gde je upriličena svečana akademija na kojoj su dodeljene zahvalnice i priznanja onima koji su društvo “Jelena Anžujska” podržavali i pomagali svih ovih godina.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari