Seda kosa, foto. Shutterstock/ fongbeerredhot
Generacijama se seda kosa posmatrala uglavnom kao estetski problem – nešto što treba prekriti farbom, našaliti se na njen račun ili povezati sa stresnim periodom života. Međutim, istraživanje naučnika sa Univerziteta u Tokiju sugeriše da bi sede vlasi mogle da budu znak da telo zapravo radi ono što treba.
Studija, objavljena u časopisu Nature Cell Biology, pratila je matične ćelije odgovorne za stvaranje pigmenta u folikulima dlake kod miševa i način na koji one reaguju kada im se ošteti DNK. Istraživanje koje su vodili profesorka Emi Nišimura i docent Jasuaki Mori donosi drugačiji pogled na sedu kosu, ne kao posledicu običnog starenja, već kao jedan od mogućih ishoda važnog biološkog procesa u organizmu, piše Economictimes.
Zašto kosa sedi? Naučnici pronašli moguće objašnjenje
Duboko u svakom folikulu dlake nalaze se matične ćelije melanocita – ćelije zadužene za proizvodnju pigmenta koji kosi daje boju.
Tokom života ove ćelije su stalno izložene različitim vrstama oštećenja – sunčevom zračenju, hemikalijama, procesu starenja i svakodnevnom stresu organizma. Kada oštećenje postane dovoljno ozbiljno, ćelije se suočavaju sa izborom: da nastave da se dele ili da se „isključe“.
Japanski tim otkrio je da kada dođe do ozbiljnog oštećenja DNK, poznatog kao dvostruki prekid lanca DNK, matične ćelije melanocita najčešće biraju da prestanu sa deljenjem. One prerano sazrevaju i telo ih vremenom uklanja iz folikula dlake.
Rezultat tog procesa je ono što vidimo spolja – seda kosa.
Ali to nije cela priča.
Kada su iste ćelije bile izložene određenim kancerogenim faktorima, poput UV-B zračenja ili hemikalije DMBA koja može da izazove rak, reakcija je bila drugačija. Umesto da se povuku, oštećene ćelije nastavile su da se razmnožavaju i šire, podstaknute signalima iz svog okruženja.
Takav nekontrolisani rast ćelija može vremenom da dovede do razvoja melanoma – najopasnijeg oblika raka kože.
Drugim rečima, iste matične ćelije, suočene sa različitim vrstama oštećenja, mogu krenuti u dva potpuno različita pravca: ili se povući i dovesti do sede kose, ili nastaviti da se umnožavaju i povećati rizik od raka.
Sede vlasi ne znače da ste „zaštićeni“ od raka
Iako bi se lako moglo zaključiti da seda kosa predstavlja neku vrstu zaštite od raka, naučnici upozoravaju da to nije slučaj.
Emi Nišimura ističe da istraživanje ne znači da sedenje kose sprečava nastanak raka. Umesto toga, ono pokazuje da je to jedan od zaštitnih mehanizama organizma – način na koji telo uklanja oštećene ćelije pre nego što bi mogle da naprave veću štetu.
Problem nastaje kada taj mehanizam zakaže i oštećene ćelije nastave da opstaju i nekontrolisano se razmnožavaju.
Naučnici zato sede vlasi i melanom posmatraju kao dva različita ishoda istog procesa – različite odgovore organizma na stres matičnih ćelija.
Šta ovo znači za ljude?
Za sada, rezultati istraživanja treba posmatrati sa rezervom. Eksperiment je sproveden na miševima, uz kontrolisane količine zračenja i poznatih kancerogenih supstanci, a ne na uobičajenim faktorima kojima su ljudi svakodnevno izloženi, poput prirodnog starenja, stresa ili boravka na suncu.
Ipak, naučnici smatraju da je značaj studije u tome što povezuje dve oblasti koje su se ranije uglavnom proučavale odvojeno – vidljive znakove starenja i rizik od nastanka raka.
Ovo otkriće moglo bi u budućnosti da pomogne istraživanjima prevencije raka kože, jer naučnici žele bolje da razumeju zašto se neke oštećene ćelije same uklone, dok druge nastavljaju da se dele i postaju opasne.
Da li će ovo dovesti do novih metoda ranog otkrivanja, terapija ili preporuka za životni stil kod ljudi, tek treba da se utvrdi.
Zato sledeći put kada primetite novu sedu vlas, ona verovatno nije razlog za brigu. Možda je samo mali, vidljivi podsetnik da telo neprestano donosi složene odluke u pozadini – i da ih u većini slučajeva uspešno rešava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


