Porcija pasulja najskuplja u Sudanu, a najjeftinija u Njujorku 1Foto: Pixabay.com/tohma

Troškovi jednog obroka u najsiromašnijim zemljama, posmatrano kroz prizmu ekvivalenta kupovne moći, mogu da dostignu cenu od čak nekoliko stotina američkih dolara, pokazalo je istraživanje Svetskog programa za hranu i kompanije Masterkard.

Istraživanje, simbolično nazvano „Brojanje zrna pasulja“, na najbolji način ilustruje veoma izražene razlike između bogatih i siromašnih delova sveta. Primera radi, priprema obroka od pasulja u državi NJujork košta 1,20 dolara, što predstavlja 0,6 odsto prosečnog dnevnog prihoda. Nasuprot tome, u Južnom Sudanu, inače najlošije rangiranoj državi u studiji, tanjir te iste hrane košta 268 puta više, odnosno 321,70 dolara. Analitičari kompanije Masterkard, čiji je globalni cilj da siromašnima dostavi više od 100 miliona obroka, izračunali su i koliki je procenat prosečnog dnevnog prihoda potreban za kupovinu tog jednostavnog obroka. Oni su utvrdili da je najteža situacija u južnom Sudanu, gde je cena jednog obroka, u odnosu na primanja u NJujorku, 321,70 dolara. To praktično znači da je za kupovinu porcije pasulja potrebno čak 155 odsto prosečnog dnevnog prihoda u Sudanu. Za isti obrok Nigerijcima je potrebno 200,32 dolara, odnosno 121 odsto nigerijskog prosečnog dnevnog prihoda, dok će stanovnike Malavija tanjir pasulja (u odnosu na primanja u Njujorku) koštati 94,43 dolara, što je 45 odsto prosečnog dnevnog prihoda u toj državi.

– Roditelji se često suočavaju sa strašnim izborom: da li da pošalju decu na posao, kako bi prehranili porodicu, ili da ih pošalju u školu i suoče se s glađu. U kompaniji Masterkard veoma smo posvećeni misiji ublažavanja posledica siromaštva. Preciznije rečeno, obezbeđivanjem obroka omogućavamo deci da ostanu u školi i da postanu produktivnije odrasle osobe. Misija podrazumeva isporuku 100 miliona obroka, a partnerstvo sa organizacijom WFP pomoći će nam da dostignemo krajnji cilj, a to je svet bez gladi – kaže En Kerns, predsednica Sektora za međunarodna tržišta u kompaniji Masterkard i podseća da svakog dana 815 miliona ljudi gladuje.

Prethodno WFP istraživanje ukazalo je na direktnu vezu između hranljivih školskih obroka i produktivnosti u kasnijem životu. Tako, recimo, deca u iz Šri Lanke, koja su učestvovala u desetogodišnjem projektu obezbeđivanja školskih obroka, zarađivala su pet odsto više novca kao odrasli. Dodatna analiza troškova i isplativosti otkrila je da jedan uloženi dolar u školske obroke donosi ekonomski povraćaj od tri do 10 dolara.

– Istraživanje „Brojanje zrna pasulja“ ozbiljan je pokazatelj koliko je, zapravo, važno i hitno da se celi svet uključi u okončanje konflikata kako bismo se približili cilju, a to je iskorenjivanje gladi do 2030. godine. Zahvaljujući partnerstvu sa kompanijom Masterkard u prilici smo da ponudimo pionirska rešenja za premošćavanje nekih od najtežih posledica konflikata, katastrofa i uništenih lanca snabdevanja – poručuje Dejvid Bizli, izvršni direktor WFP.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari