
Prema naučnicima, najbolji način da stenice ne unesete u kuću je pažnja – ali istorija ove parazitske vrste ide mnogo dalje od modernih kreveta i posteljine.
Ljudi su stenice „puštali da grizu“ daleko pre nego što su postelje uopšte postojale – a iako žive i na drugim vrstama, mi smo glavni razlog zašto ovaj ozloglašeni parazit i dalje preživljava.
Zapravo, stenice (Cimex lectularius) su možda bile prvi štetočine koje su počele da napadaju naše gradove – i to pre crnog pacova, koji je urbanizaciju započeo pre oko 15.000 godina, i mnogo pre nemačke bubašvabe, koji je sa ljudima počela da živi pre svega 2.100 godina, piše Science Alert.
Istraživači veruju da su stenice koje piju krv – Cimex lectularius – prvi put prešle sa slepih miševa na čoveka pre oko 50.000 godina, što je zauvek promenilo tok njihove evolucije.
Pokazalo se da su ljudske stenice doživele pravi procvat nakon poslednjeg ledenog maksimuma, pre oko 20.000 godina. S druge strane, one koje su ostale na slepim miševima nisu imale tu sreću.
„Kod obe populacije primećeno je opadanje brojnosti, što je u skladu sa poslednjim ledenim dobom. Međutim, linija povezana sa slepim miševima nikada se nije oporavila i i dalje opada“, objašnjava entomološkinja Lindzi Majls sa univerziteta Virdžinija Tek.
„Zato je uzbudljivo što se ljudska linija jeste oporavila – i njena efektivna populacija se povećala.“
Naučnici su uspeli da prate ovu evoluciju zahvaljujući ograničenoj genetskoj raznolikosti kod stenica koje su naselile ljude.
Naime, veruje se da je samo mali broj jedinki krenuo sa nama kada smo napustili pećine. Pravi procvat stenica počeo je kada su ljudi osnovali prva naselja i gradove – pre oko 12.000 godina.
Kratak prekid dogodio se 1940-ih, kada je izmišljen DDT – populacije stenica su se urušile, a ljudi su konačno mogli da spavaju mirno. Ali samo nakratko. Već pet godina kasnije, stenice su se vratile.
Od tada, stenice su s ljudima obišle svet, prilagodile se raznim uslovima i postale otporne na pesticide.
Za sada, čini se da ostaju s nama.
Ipak, to je – dugoročna veza.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.