krvni pritisakFoto: Shuterstock/muse studio

Hipertenzija, odnosno povišen krvni pritisak, jedan je od vodećih uzroka obolevanja i smrtnosti u svetu. Procene pokazuju da pogađa oko 45 odsto odraslih u razvijenim zemljama, dok gotovo polovina obolelih nema adekvatno regulisan pritisak, što značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara, kao i bolesti bubrega.

Čak i uz lekove, neki ljudi mogu imati poteškoća da održe krvni pritisak u željenom opsegu ili ispod hipertenzivnog opsega od 130 sa 80. Faktori načina života kao što su ishrana i vežbanje mogu igrati ulogu ovde. Prema novoj studiji, dve specifične vežbe mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska u roku od 24 sata.

Šta je pronađeno

Studija, objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine, bila je veliki sistematski pregled i meta-analiza koja je objedinila podatke iz 31 druge studije o vežbanju i visokom krvnom pritisku i podatke od 1.345 osoba sa hipertenzijom. Istraživači su ispitali različite vrste vežbanja, uključujući aerobne vežbe, visokointenzivni intervalni trening (HIIT), kros-trening i pilates, i otkrili da su dve bile najefikasnije u snižavanju krvnog pritiska. Otkrili su da aerobne vežbe (kao što su trčanje ili vožnja bicikla) plus trening snage (kao što je dizanje tegova), kao i HIIT, značajno smanjuju i sistolni i dijastolni krvni pritisak kod osoba sa hipertenzijom tokom perioda od 24 sata. Visokointenzivni intervalni trening, aerobne vežbe ili oboje, izvedeni tokom perioda od četiri nedelje, bili su efikasni u značajnom snižavanju i sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska, piše Živim.hr.

– Ova studija je jednostavno potvrdila ono što su brojne druge studije pokazale o prednostima vežbanja u snižavanju visokog krvnog pritiska. Vežbanje pomaže u snižavanju krvnog pritiska na nekoliko ključnih načina. Aerobne vežbe, na primer, poboljšavaju zdravlje vaših krvnih sudova tako što ih čine fleksibilnijim. Ovo omogućava krvi da lakše teče, smanjujući opterećenje na arterije, kaže dr Amar Šer, kardiolog specijalizovan za neinvazivnu kardiologiju u Univerzitetskom medicinskom centru Hakensak. Dodaje da vežbanje takođe pomaže u regulisanju nervnog sistema, što dovodi do nižeg krvnog pritiska.

Vežbanje, poput treninga snage i aerobnog treninga, takođe može dovesti do korisnih promena u osetljivosti na insulin, upali i oksidativnom oštećenju, što sve može doprineti zdravijim krvnim sudovima i, posledično, slobodnijem protoku krvi kroz njih.

Bilo koja vežba pomaže

– Moj glavni zaključak je da sada imamo jače dokaze da preporučimo specifične rutine vežbanja za upravljanje visokim krvnim pritiskom. Ova studija je važna jer je posmatrala krvni pritisak tokom perioda od 24 sata, što nam daje mnogo bolju sliku o stvarnom krvnom pritisku osobe nego jedno očitavanje u lekarskoj ordinaciji“, ističe dr Šer. On takođe napominje da, iako je svakako dobra ideja povećati trening snage i aerobne vežbe na osnovu ove studije, bilo koja vežba je korak ka zdravijem kardiovaskularnom sistemu.

– „Najvažnije je pronaći vrstu vežbe u kojoj uživate i koju možete konstantno raditi za dugoročne zdravstvene koristi“, kaže dr Šer.

Druge dobro istražene nefarmakološke intervencije za visok krvni pritisak uključuju ishranu sa niskim sadržajem natrijuma, smanjenje unosa alkohola, poboljšanje kvaliteta sna i smanjenje izloženosti buci i zagađenju vazduha. Uvek je najbezbednije konsultovati se sa svojim lekarom, koji vam može pomoći da pronađete ravnotežu realističnih, efikasnih i zdravih intervencija za vas, koje mogu, ali i ne moraju da uključuju lekove.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari