Korupcije u zdravstvu ima koliko i u drugim segmentima društva, ali je utisak građana da je ona veća nego što govori direktno iskustvo sa tom pojavom, pokazalo je istraživanje Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), čiji su rezultati predstavljeni juče na konferenciji za novinare u Vladi Srbije. Istraživanje je sprovedeno u junu i julu ove godine, na reprezentativnom uzorku od 4.232 ispitanika na teritoriji Srbije (bez Kosova), kao i na uzorku od 100 lekara i isto toliko medicinskih sestara i tehničara iz ustanova u Beogradu, Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu, Jagodini, Valjevu i Smederevu.

Iako građani smatraju da je zdravstvo najkorumpiranija oblast (20 odsto), a gotovo tri petine (58 odsto) anketiranih smatra da je većina lekara korumpirana, na pitanje da li su u poslednjih pet godina imali prilike da oni ili članovi njihove porodice podmite nekog u zdravstvu, 64 odsto odgovora bilo je negativno.

– Ministarstvo zdravlja i zaposleni u zdravstvenom sistemu odlučni su i opredeljeni u borbi protiv korupcije, a osnovni cilj jeste da se ona iskoreni. Tu smo da odbranimo struku, jer najveći broj lekara radi predano, pažljivo i pošteno – istakao je ministar Tomica Milosavljević.

On je dodao da je Ministarstvo zdravlja radilo na tome prethodnih godina, ali i da su građani naročito osetljivi na korupciju u zdravstvu, jer očekuju da zdravstveni radnici budu visoko moralni i odgovorni ljudi. Ministar je podsetio na niz mera preduzetih kako bi se korupcija svela na najmanju moguću meru, među kojima su različite kampanje, „beli telefon“ za primedbe i pohvale građana, interna revizija, transparentnost korišćenja budžetskih sredstava.

Programski direktor CeSID-a Đorđe Vuković rekao da je istraživanje pokazalo da je na osnovu utiska korupcija veća nego što iskustvo građana pokazuje. On je precizirao da je 36 odsto ispitanika navelo da je nudilo mito lekaru, a da je samo polovina od tog broja bila spremna da te slučajeve prijavi.

Prema rečima Vukovića, niko od 4.232 ispitanika nije naveo da mu je usluga bila uskraćena zato što nekome nije dao poklon.

– Lekari u istraživanju često su navodili da su bili u nezgodnoj situaciji i iz pristojnosti nisu bili u stanju da odbiju poklon. Većina zdravstvenih radnika odgovorila je da u njihovom okruženju korupcije nema ili za nju ne znaju, ali najčešće smatraju da je „ima na drugom mestu“ – ukazao je Vuković.

Rukovodilac grupe za planove integriteta Agencije za borbu protiv korupcije Dragana Krunić najavila je da Zakon o agenciji za borbu protiv korupcije predviđa i donošenje plana integriteta za samokontrolu svake institucije. Svi državni organi biće u obavezi da donesu svoj plan integriteta i akcione planove kako bi se suzbijala pojava korupcije.

Mito ili pažnja?

Tek svaki peti ispitanik mišljenje o korupciji formira na osnovu ličnog iskustva. Čak 70 odsto tvrdi da im niko ništa nije tražio, već da su sami davali poklon. Od onih koji su „belim mantilima“ davali poklone, 69 odsto je navelo da je u pitanju kafa, piće ili čokolada, 21 odsto navodi da je davalo novac, sedam procenata „protivuslugu“, a tri odsto poklon veće vrednosti. Više od polovine građana (55 odsto) smatra da ono što najčešće sami daju nije korupcija, već znak pažnje.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari