Džef Bezos - najbogatiji čovek na svetu

AFP
Džef Bezos – najbogatiji čovek na svetu

Deset milijardi dolara zvuči kao ozbiljna suma novca.

Toliko je najbogatiji čovek na svetu Džef Bezos rekao da će potrošiti na borbu protiv klimatskih promena.

Ali na šta uopšte može da se potroši 10 milijardi dolara? I da li je to iole dovoljno?

Prema profesorki Elizabet Robinson sa Univerziteta u Redingu, za neka rešenja se zna, ali se „još ne dešavaju“.

https://www.instagram.com/p/B8rWKFnnQ5c/


Čistija energija

Elizabet, ekspert za ekološku ekonomiju, kaže da bi novac mogao da se potroši na ubeđivanje vlada da prestanu da finansiraju fosilna goriva – koja proizvode ugljen dioksid i zagrevaju našu planetu.

„Moramo da počnemo da ulažemo u čistu energiju umesto onu nalik obnovljivoj. Ukoliko to uradimo, obavili smo više od pola posla.“

Britanska vlada je prošle godine najavila sporazum sa industrijom energije vetra kako bi postigla da 30 odsto električne energije dolazi od vetra sa pučine do 2030. godine.

Šejmus Garvi, ekspert za pohranjivanje energije sa Univerziteta u Notingemu, slaže se da je obnovljiva energija ključna.

On kaže da je tehnologija dostupna, ali da mora da „postane jeftinija“ kako bi ljudi mogli da je koriste. „Radi se o fleksibilnosti električne energije.“

Turbine na vetar koje se doživljavaju kao alternativa fosilnim gorivima

Getty Images
Turbine na vetar koje se doživljavaju kao alternativa fosilnim gorivima

Šejmus predlaže mešanje solarne i energije vetra kako bi to funkcionisalo tokom čitave godine.

„Vetar je veoma sezonska stvar i on duva jako zimi – kao što nam je pokazala Oluja Denis. Solarna energija je takođe sezonska, a sunce uglavnom jako sija leti. Tako da moramo to da uravnotežimo.“

„Ulažimo u saobraćaj“

Mnogo se priča o uticaju automobila i aviona na životnu sredinu, tako da Elizabet predlaže da se novac potroši na usavršavanje saobraćajnih sistema.

„Moramo da počnemo da ulažemo u dostupan jeftini javni prevoz kako bi ljudi bili u prilici da se prebace sa vlastitih automobila na vozove.“

Ona dodaje da subvencije za javni transport na duge relacije kako bi on postao „dostupan i pouzdan“ znači da će ljudi možda „odlučiti da ne lete“.

„Potrebne su nam alternative – ljudi koji žive u kopnenom delu Evrope mogu češće da otputuju vozom kuda god da žele da odu.“

Neki ljudi biraju da urade nešto što se zove kompenzacija za emisiju ugljenika – plaćaju više da bi doprineli ekološkim projektima koji smanjuju količinu uljen dioksida u atmosferi.

Šejmus to zove „dobrom stvari u načelu, ali nedovoljnom u praksi.“

„Da bismo uradili kompenzaciju emisije ugljenika kako valja, morali bismo da uložimo mnogo novca.“

Elizabet kaže da iako „ne zamera nikome ko putuje avionom na odmor ili da bi video porodicu“, jedini način da se ostavi neki trag je da se „leti manje“.

„Zaštitimo naše šume“

Ciljanje ključnih oblasti koje su dobre po našu životnu sredinu takođe može biti od pomoći, kaže Elizabet.

„Da bismo zaštitili naše šume, moramo da uradimo stvari kao što je konzervacija i sađenje drveća tamo gde ima smisla saditi drveće.“

Šumski požari su se proširili u amazonskim prašumama

Getty Images
Šumski požari su se proširili u amazonskim prašumama

I, smatra ona, mora da se razvije i poljoprivreda zato što „u velikoj meri doprinosi“ globalnim emisijama.

„Mi moramo da jedemo – ali moramo da nađemo način da se bolje bavimo poljoprivredom i šumarstvom.“

Prema Elizabet, postoje „tehnološka rešenja“ za uzgoj useva koji mogu da učine uklanjanje ugljen dioksida iz atmosfere „efikasnijim“.

Ali da li je 10 milijardi dolara dovoljno?

Džef Bezos je gazda Amazona – jedne od najvećih kompanija na svetu – a 2018. godine njen korporativni otisak ugljenika bio je 44,4 miliona metričkih tona.

„Što je mnogo, kao u neke male zemlje“, kaže Šejmus.

„Džef Bezos ne može da reši klimatske probleme sa 10 milijardi dolara sam. To može da bude značajno, ali nije dovoljno čak ni za prebacivanje na drugu vrstu energije u Velikoj Britaniji.“

Šejmus kaže da bi taj novac „mogao da pokrene“ druge kompanije koje mogu da pomognu – nakon što je osnivač Amazona izjavio da će finansirati radove naučnika, aktivista i drugih grupa.

Amazon je prethodno kritikovan zbog odsustva delovanja u borbi protiv klimatskih promena

Getty Images
Amazon je prethodno kritikovan zbog odsustva delovanja u borbi protiv klimatskih promena

Elizabet kaže da velike kompanije kao što su Amazon imaju „moralnu obavezu“ da se bave klimatskim promenama.

„One ostvaruju veliku zaradu. Zato im to neće posebno teško pasti.“

U izjavi za Njuzbit na Radiju 1, Amazon je rekao da je njegova „vizija“ da se „sve Amazonove isporuke pretvore u proizvođače nula emisija ugljenika, sa 50 odsto pošiljki koje će proizvoditi nula emisije pre 2030. godine“.

On je dodao: „Amazonov tim za održivost koristi naučni pristup kako bi razvio podatke i strategije kojima će se osigurati rigorozni pristup našem radu na održivosti.“

„Pokrenuli smo nekoliko velikih i uticajnih programa i radimo vredno na integrisanju ovog pristupa u čitavom Amazonu.“

Gledanje šire slike

Zemlje sa nižim prihodima koje nisu toliko razvijene običnu imaju više nivoe upotrebe fosilnih goriva.

Elizabet kaže da bi taj novac trebalo da se iskoristi da se pomogne tim zemljama da se razviju i udalje od štetnih goriva.

Podsticanje svetskog ekosistema pomoglo bi u borbi protiv klimatskih promena, kaže Elizabet

Getty Images
Podsticanje svetskog ekosistema pomoglo bi u borbi protiv klimatskih promena, kaže Elizabet

„Tu bi nešto od tih 10 milijardi dolara ostavilo pravog traga. Te zemlje su pod pritiskom da smanje siromaštvo i razviju se ekonomski, a da bi to postigle one koriste prljavu energiju. Dakle, pronalaženje načina za razvoj bez upotrebe toga bilo bi od velike pomoći.

A da li je sve samo u novcu?

„Ima nečega i u rešenosti da se to uradi“, kaže Elizabet.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari