Mila Marković

Na osnovu analize tih pokazatelja, zajedno sa regionalnim atašeom za poljoprivredu, predlažemo adekvatnu saradnju naše dve zemlje na osnovu potreba Srbije i mogućnosti Holandije da odgovori zahtevima. Saradnja i pomoć se ogledaju kroz organizaciju radionica, seminara, javnih diskusija, posete trgovinskih misija, stručnih studijskih razmena, sajamskih nastupa i sl. Takođe, iniciramo projekte u oblastima od značaja za obe zemlje. Sektori koje smo odredili kao prioritet u bilateralnoj saradnji su: proizvodnja jagodastog voća, zatim sektori mlečnog govedarstva i svinjarstva kao i organizovanje proizvođača u adekvatne proizvođačke grupe i/ili asocijacije.

Pomoć u oblasti EU integracija ogleda se u asistenciji pri usaglašavanju regulative i proizvođačkih standarda u prioritetnim sektorima. Sve te aktivnosti organizujemo u saradnji sa resornim ministarstvima, lokalnim samoupravama, stručnim službama i poljoprivrednim proizvođačima. Sarađujemo i sa drugim stranim donatorima koji prepoznaju te sektore kao prioritetne (USAID, GIZ itd). Ništa manji prioritet nam nije saradnja sa poslovnim sektorom. Holandski uspesi na polju poljoprivrede rezultat su višedecenijskog ulaganja, pre svega u znanje, što je rezultiralo pozicioniranjem Holandije kao lidera u proizvodnji sadnog materijala, novih proizvodnih tehnologija, mehanizacije, čuvanja proizvoda i njihove distribucije. Zato ne čudi veliko interesovanje poljoprivrednih preduzetnika iz Srbije za uspostavljanje poslovnih kontakata, ali i za prenos znanja i savremenih tehnologija proizvodnje. To interesovanje nije jednostrano.

Treba naglasiti da interesovanje holandskih preduzetnika za saradnju sa Srbijom raste iz godine u godinu. Odeljenje za poljoprivredu ambasade Holandije maksimalno je angažovano na promociji srpskog tržišta i njegovog potencijala u Holandiji. Imajući u vidu činjenicu da Srbija ima dugu tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji, zatim povoljnu klimu, kao i kvalitetne prehrambene proizvode, naročito voće i povrće, kao i blizinu tržišta, postoji značajan prostor za podizanje proizvodnih kapaciteta i zauzimanje još bolje pozicije na tržištu EU. Ta pozicija je i sada dosta stabilna i u stalnom porastu.

Liberaliztacija režima izvoza u EU, koja je na snazi od 2001. godine, svakako je doprinela rastu trgovinske razmene. Proizvođači u Srbiji su prepoznali sigurnost i stabilnost tržišta Evropske unije i dosta su uložili u svoje proizvodne procese, kako u tehnologiju, tako i u sticanje novih znanja. Ako pogledamo situaciju na tržištu EU, činjenica je da primarna poljoprivredna proizvodnja postaje previše skupa za poljoprivredne proizvođače država članica, bez obzira na obim njihove proizvodnje.

Zajednička poljoprivredna politika EU sve više ide u pravcu stvaranja proizvoda sa dodatom vrednošću, agroekoloških mera, inovacija i napuštanja klasičnih modela podrške za intenzivnu primarnu proizvodnju. Holandske firme su veoma zainteresovane za saradnju sa srpskim proizvođačima, što se može videti kroz primere porodičnih holandskih firmi koje su svoje proizvodnje, delimično ili gotovo u celosti, izmestili u Srbiju. Naša procena je da će se u narednim godinama takav trend nastaviti. Smatramo da je to refleksija približavanja Srbije EU i njenim standardima, sto je uvek dobar signal za sve investitore.

Jednostavno, aktivan proces pridruživanja EU i ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja koja se odnose na poljoprivredu (poglavlja 11 i 12) je poput sertifikata za dobru poslovnu klimu u poljoprivredi. To prepoznaju sve firme iz zemalja članica EU. Poznati i usaglašeni standardi u proizvodnji kao i poznata poljoprivredna politika omogućavaju dugoročno planiranje koje donosi stabilnost ovom važnom sektoru. Stabilnost garantuje razvoj.

Autor je pomoćnik za poljoprivredu ambasade Kraljevine Holandije

Povezani tekstovi