Lišenje roditeljskog prava 1

Sadržinu roditeljskog prava čini korpus prava i dužnosti koje roditelji imaju prema svojoj deci.

Kako i sam zakon kaže, smisao roditeljskog prava podrazumeva da su dužnosti koje roditelji imaju prema svojoj deci primarne u odnosu na prava pojedinaca kao roditelja. Roditeljsko pravo izvedeno je iz dužnosti roditelja i postoji samo u meri koja je potrebna za zaštitu ličnosti, prava i interesa deteta1. Koncept koji je u celini afirmisao Porodični zakon, a koji svoje uporište ima i u Ustavu Republike Srbije, Deklaraciji o pravima deteta i Konvenciji o pravima deteta, podrazumeva da su dete, njegova prava i interesi u prvom planu i primarni u odnosu na sve ostale segmente roditeljsko-dečijeg odnosa. Ovaj koncept bi trebalo da predstavlja najvažniji princip i ideju vodilju u postupanju sudova u postupcima u vezi sa porodičnim sporovima.

Lišenje roditeljskog prava predstavlja porodičnopravnu sankciju koja pogađa roditelje u zakonom propisanim slučajevima i pod zakonom propisanim uslovima. Lišenje roditeljskog prava nije koncipirano kao kazna za roditelje koji neadekvatno vrše roditeljsko pravo, ne poseduju odgovarajuće roditeljske kapacitete i disfunkcionalni su u brizi i zaštiti sopstvenog deteta. Cilj i smisao ovog instituta porodičnog prava je upravo zaštita ličnosti, prava, interesa i pravilnog psihofizičkog razvoja deteta.

Zakonodavac razlikuje potpuno i delimično lišenje roditeljskog prava. Roditelj može biti potpuno lišen roditeljskog prava ukoliko zloupotrebljava prava ili grubo zanemaruje dužnosti iz sadržine roditeljskog prava. Postoje imenovani i neimenovani slučajevi zloupotrebe prava i grubog zanemarivanja dužnosti iz sadržine roditeljskog prava. Naime, zakonodavac predviđa da roditelj zloupotrebljava prava iz sadržine roditeljskog prava ako fizički, seksualno ili emocionalno zlostavlja dete, ako izrabljuje dete sileći ga na preterani rad, ili na rad koji ugrožava moral, zdravlje ili obrazovanje deteta, odnosno na rad koji je zabranjen zakonom, ako podstiče dete na vršenje krivičnih dela, ako navikava dete na odavanje rđavim sklonostima, ali i ukoliko na neki drugi način zloupotrebljava prava iz sadržine roditeljskog prava. Roditelj grubo zanemaruje dužnosti iz sadržine roditeljskog prava, ako je napustio dete, ako se uopšte ne stara o detetu sa kojim živi, ako izbegava da izdržava dete ili da održava lične odnose sa detetom sa kojim ne živi, odnosno ako sprečava održavanje ličnih odnosa deteta i roditelja sa kojim dete ne živi, ako s namerom i neopravdano izbegava da stvori uslove za zajednički život sa detetom koje se nalazi u ustanovi socijalne zaštite za smeštaj korisnika ili pak na drugi način grubo zanemaruje dužnosti iz sadržine roditeljskog prava. Zakonom su predviđeni primeri zloupotrebe prava i grubog zanemarivanja dužnosti iz sadržine roditeljskog prava uz mogućnost da se pod ove pojmove podvedu i druga ponašanja koja bi se mogla okarakterisati kao takva.

Roditelj koji je sudskom odlukom potpuno lišen roditeljskog prava lišava se svih prava i dužnosti iz sadržine roditeljskog prava, osim dužnosti da izdržava dete.

Roditelj može biti delimično lišen roditeljskog prava ukoliko nesavesno vrši prava ili dužnosti iz sadržine roditeljskog prava2. Ukoliko postoje uslovi za delimično lišenje roditeljskog prava, roditelj može biti lišen jednog ili više prava i dužnosti iz sadržine roditeljskog prava, osim dužnosti da izdržava dete. Kog će prava i dužnosti roditelj biti lišen zavisi od svih okolnosti konkretnog slučaja, od toga šta je u konkretnom slučaju u najboljem interesu maloletnog deteta, da li roditelji zajednički vrše roditeljsko pravo ili roditeljsko pravo vrši samostalno jedan od roditelja, i da li se roditeljskog prava delimično lišava roditelj koji vrši ili roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo. Roditelj koji vrši roditeljsko pravo može biti lišen prava i dužnosti na čuvanje, podizanje, vaspitavanje, obrazovanje i zastupanje deteta, te na upravljanje i raspolaganje imovinom deteta. Roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo može biti lišen prava na održavanje ličnih odnosa sa detetom i prava da odlučuje o pitanjima koja bitno utiču na život deteta.

Prema preambuli Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima deteta, porodici, kao osnovnoj jedinici društva i prirodnoj sredini za razvoj i blagostanje svih njenih članova, a posebno dece, treba da bude pružena neophodna zaštita i pomoć kako bi mogla u potpunosti da preuzme odgovornosti u zajednici, a dete, u cilju potpunog i skladnog razvoja ličnosti, treba da raste u porodičnoj sredini, u atmosferi sreće, ljubavi i razumevanja.

Čl. 9. Konvencije o pravima deteta, propisuje da države članice obezbeđuju da nijedno dete ne bude odvojeno od svojih roditelja protiv njihove volje, osim kada nadležni organi na osnovu sudskog uvida odluče, u skladu s odgovarajućim zakonom i procedurama, da je takvo razdvajanje neophodno i u najboljem interesu deteta. Takva odluka može biti neophodna u određenom slučaju, kao npr. ako roditelji zlostavljaju ili zanemaruju dete ili ako žive odvojeno pa se mora doneti odluka o mestu stanovanja deteta. Države članice poštuju pravo deteta koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja da održava lične odnose i neposredne kontakte sa oba roditelja na stalnoj osnovi, osim ako je to u suprotnosti sa najboljim interesima deteta.

U praksi je bilo slučajeva da su sudovi delimično lišavali roditeljskog prava roditelja koji ne vrši roditeljsko pravo i to prava da odlučuje o pitanjima koja bitno utiču na život deteta, kada se taj roditelj protivi preseljenju deteta sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo, recimo u inostranstvo, i promeni prebivališta deteta. Sudovi su u prošlosti u opisanoj situaciji izricali ovu porodičnopravnu sankciju roditelju za koga se, posmatrajući izolovano njegovo protivljenje preseljenju deteta, ne može reći da nesavesno vrši prava i dužnosti iz sadržine roditeljsko prava samo zato što se protivi promeni prebivališta deteta. Čini se da je ovo praksa koja nema opravdanje i da bi sudovi u ovakvim situacijama morali da preispitaju svoju nadležnost i posebno se pozabave sporovima za zaštitu prava deteta. Ova vrsta posebnog parničnog postupka regulisana je Porodičnim zakonom, ali se u praksi retko prepoznaju sporovi koji spadaju upravo u ovu kategoriju, a gde bi se mogao svrstati i opisani spor.

Lišenje roditeljskog prava nesumnjivo predstavlja akt ozbiljnog mešanja u porodični život pojedinca. Zbog toga mora postojati srazmera između legitimnog cilja koji se želi postići u demokratskom društvu primenom ovog instituta i prava pojedinca na porodični život, a svakako i prava deteta da odrasta u prirodnom okruženju sa svojim roditeljima.

Pravo deteta da bude saslušano, pravo na nediskriminaciju, princip najboljeg interesa deteta i pravo na život i razvoj, a u sklopu ovog i pravo deteta na život u porodičnoj sredini, predstavljaju glavne vrednosti i principe Konvencije o pravima deteta. I sam Evropski sud za ljudska prava reafirmisao je princip da je u najboljem interesu deteta da veze sa prirodnom porodicom budu očuvane kad god je to moguće, da se one smeju prekidati samo u izuzetnim okolnostima i da se mora učiniti sve kako bi se te veze obnovile uvek kada je to moguće.

Prilikom donošenja odluke o potpunom lišenju roditeljskog prava materijalne prilike roditelja nikako ne mogu biti presudne za odluku suda sa ovako rigoroznim posledicama, a još manje jedini razlog za ovu porodičnopravnu sankciju. Vrlo je važno roditelje osnažiti, pružiti im mogućnosti, pomoć i podršku u jačanju njihovih roditeljskih kapaciteta i u prevazilaženju problema u roditeljsko-dečijim pa i u partnerskim odnosima. Potpuno lišenje roditeljskog prava bi trebalo da bude poslednja mera kojoj se pribegava kako bi se zaštitio psihički i fizički integritet, bezbednost, zdravlje, sigurnost i normalan razvoj maloletnog deteta, kada se ovi ciljevi ne mogu ostvariti manje radikalnim merama.

Roditelj se lišava roditeljskog prava na neodređeno vreme, ali mu se roditeljsko pravo može vratiti kada prestanu razlozi zbog kojih je bio potpuno ili delimično lišen roditeljskog prava.

Prilikom odlučivanja o lišenju roditeljskog prava neophodno je ceniti prevashodno najbolji interes deteta. Pored toga neophodno je pružiti mogućnost detetu da bude saslušano i izrazi svoje mišljenje. Sistem zaštite i brige o deci mora biti tako koncipiran da omogućava očuvanje porodice i sprečavanje razdvajanje deteta od roditelja izuzev kada je to nužno da bi se dete zaštitilo i da bi se omogućio njegov nesmetan i pravilan razvoj u bezbednom i sigurnom okruženju. Naročito je važno da „finansijsko i materijalno siromaštvo ili uslovi, direktno i isključivo povezani sa takvim siromaštvom, nikada ne smeju biti jedino opravdanje za odvajanje deteta od roditelja već takvu situaciju treba posmatrati kao upozorenje za potrebu pružanja odgovarajuće podrške porodici“3.

Autorka je sutkinja Osnovnog suda u Nišu i članica Foruma sudija Srbije

Komentari

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

2 reagovanja na “Lišenje roditeljskog prava”

  1. Postoji sudska praksa delimičnog lišenja roditeljskog prava zbog nedavanja saglasnosti jednog od roditelja za putovanja deteta sa drugim roditeljem. Takodje postoje odluke Međunarodnog suda pravde o lisenju roditeljskog prava roditelja koji vrši nasilje billo prema detetu, bilo prema drugom roditelju. Onemogućavanje kontakata i oduzimanje maloletnog lica od drugog roditelja takodje je sankcionisano oduzimanjem roditeljskog prava, potpuno ili delimično. Pri svemu tome mora se voditi računa o najboljem interesu deteta i u postupku.

    Sud svaku procesnu odluku mora donositi pre svega u najboljem interesu deteta, i ne može koristiti formalna ovlašćenja da postupa na način kojim se očigledno nanosi šteta detetu.

  2. Majka evo godinu dana nije dosla da vidi dete ometeno u razvoju. Stanuje 3km dalje u vazdusnoj liniji. Izgleda bilo je tesko drzati par dana distancu (kako sam trazio), od svih sumnjivih. On ne moze da kaze dal mu majka nedostaje, te ne znam. Alimentaciju ne placa sedam godina, od kako smo razdojeni (samo konstatujem). Koje je to zanemarivanje? Grubo? Prosecno?

Komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.