Milan Milovanović (1971-2021): Smrt tihog čoveka 1Foto: Pixabay/Lily

Napustio nas je čovek koji je u mnogo čemu bio pionir. Milan Milovanović, istinski poznavalac džeza, starih zvučnih zapisa, arhitekture, i mnogo čega drugog što čini i definiše tradiciju jednog naroda.

Otišao je tiho kao što je i živeo. Iza njega, ostala je ogromna kolekcija starih gramofonskih ploča, emisije u kojima je sarađivao na Radio Beogradu i sada ugašenom Međunarodnom radiju Srbija, stotine starih, krhkih i tako dragocenih gramofonskih ploča i nosača zvuka koje sa ljubavlju, pažnjom i posvećenošću digitalizovao iz desetina privatnih kolekcija i muzejskih zbirki Narodne Biblioteke, Muzeja Pozorišne Umetnosti, Muzikološkog instituta SANU i drugih institucija.

Prijatelj našeg velikog promotera džeza Miše Blama, Milan je svojim digitalizacijama zvučnih zapisa doprineo da knjiga „Jazz u Srbiji 1927-1944“ bude upotpunjena raritetnim snimcima Borivoja Simića, Mladena Guteše, Miodraga Belog Ilića i Spase Milutinovića iz doba okupacije.

Sačuvao je i spasao zaborava unikatne snimke Jelene Vujanović i Rafaila Blama načinjene 1937-8. Sa Dragutinom Draganom Petrovićem doprineo je izložbi „Trag pesme“, koja je savremenoj javnosti prikazala deset šabačkih muzičara sa početka ovog veka.

Sarađivao je sa Radio Beogradom na nizu emisija i u njega donosio snimke sa džez festival.

Bio je rado viđen gost „Nisville“ i veliki prijatelj Niša, zajedno sa svojim drugom Milanom Stojiljkovićem, poslenikom Javnog servisa.

Za Međunarodni radio Srbija pripremio je, u saradnji sa Jelenom Jež, seriju radio emisija o velikanima srpske i jugoslovenske muzike: Milanu Timotiću, Teodori Arsenović, Mijatu Mijatoviću, Edi Ljubiću, Sofki Nikolić, Spasi Milutinoviću, Milivoju Crvenčaninu i drugima.

Na Tango festivalu u Mixer House, u Beogradu, 16. 2. 2014, igralo se uz taktove „Pardon, segnora“ koju je nekada za Edison Bell Penkala otpevao Vlaho Paljetak, a digitalizovao Milan.

Milan je spasao i unikatnu gramofonsku ploču sa snimkom Zaima Imamovića za „Hrvatski krugoval“ 1942.

Milan je značajno doprineo proučavanju naših starih zvučnih zapisa.

Jedan je od osnivača Nevladine organizacije „Stari zvuk“.

Autor je jednog od prvih radova u nas koji se bavi distribucijom gramofonskih ploča na 78 obrtaja koji je objavljen u Zborniku Gesellschaft fur Historische Tontrager 2009.

Koautor je rada o zvučnim zapisima kao građi za istoriografiju jugoslovenskih naroda, objavljenog u Leskovačkom zborniku.

Kao rezultat više stotina digitalizacija načinjenih za potrebe očuvanja Fonda gramofonskih ploča Narodne biblioteke Srbije, u saradnji sa mr Vesnom Aleksandrović, autor je radova o digitalizaciji, zaštiti i prezentaciji starih audio zapisa, objavljenih u Pregledu Nacionalnog centra za digitalizaciju.

Iza Milana ostalo je još mnogo nedovršenog posla.

Rad u rukopisu „Ka biografiji i diskografiji Mijata Mijatovića“, napisan u saradnji sa etnomuzikologom Nikolom Zekićem i najvećim kolekcionarom starih jugoslovenskih zvučnih zapisa u Sjedinjenim Državama Stevenom Kozobarichem čeka da bude objavljen.

Ideje poput digitalizacije i sistematizacije srpskog zvučnog nasleđa sa dostupnih snimaka i matrica tek čekaju da budu ostvarene. Njegova kolekcija čeka nove proučavaoce i zaljubljenike.

Bio je to čovek sa kojima se satima moglo razgovarati. Krasile su ga odmerenost, pismenost i civilizovanost. Bio je to veliki i tihi čovek, u smutnim i teškim vremenima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari