(Ne)sagledive posledice krize: Šta su moguća rešenja? 1Foto: BOŠ

Globalno društvo i svetska ekonomija su pretrpeli značajne posledice zbog krize izazvane pandemijom, a one će se tek osetiti u narednom periodu.

Najvažnija pitanja za sve sektore društva odnose se na to kako će se svetska ekonomija s jedne strane, i države pojedinačno, s druge strane, nositi sa posledicama i efektima ove krize kao i koja su potencijalna rešenja.

Na samom početku, ali i tokom krize mnoge kompanije su prepoznale važnost promena i prilagođavanja i većina njih je transformisala postojeće poslovne modele. One koje su bile inovativnije u prilagođavanju su u tome bile uspešnije, dok su neke grane industrija poput turizma i ugostiteljstva skoro u potpunosti postale deficitarne.

Vlade širom Evrope i dalje obezbeđuju pakete ekonomskih mera za mala i srednja preduzeća, ona preduzeća koja ne uspevaju da profitabilno i efikasno posluju. Međutim, brojke su zabrinjavajuće. Ukupna vrednost paketa pomoći svih zemalja sveta trenutno je 10.000 milijardi dolara dok globalni javni dug iznosi 101% ukupnog svetskog BDP-a. Ovo u prevodu znači da se ekonomske posledice pandemijske krize upoređuju više sa posledicama krize nakon II svetskog rata, a mnogo manje sa finansijkom krizom iz 2008. godine. Brojni su podataci i izveštaji o sve pesimističnijem scenariju oporavka svetske i domaće privrede, a čini nam se da javno mnjenje nije toga svesno.

Kada govorimo o održivim rešenjima i politikama, državna pomoć koja dolazi sa vremena na vreme nije najbolje rešenje. A i pored toga, svakoga dana do nas dolaze informacije da stručnjaci MMF-a, Svetske banke, EBRD-a i mnogih drugih vodećih ekonomskih institucija nisu sigurni kakav nas scenario čeka. Čak, ne usuđuju se ni da daju mikro predikcije, a ponajmanje da govore o tome kada ćemo ući u ozbiljan oporavak svetske privrede.

Ipak, kao i u svakoj krizi postoje institucije koje donose instrumente i politike koje se odnose na ove probleme i na taj način proaktivno pristupaju reševanju ovako kompleksnog problema. Upravo zato, kako bi se održale ekonomije država članica Evropske unije, Evropska unija je donela novi, ambiciozan i sveobuhvatan plan oporavka i ekonomskih mera za smanjivanje posledica krize. I dok vreme ne pokaže stopu njegove uspešnosti, mi se okupljamo da razgovaramo o ovom planu.

Posledice pandemije za Srbiju

Ko su pobednici, a ko gubitnici krize? Kako je kriza uticala na one najbrojnije, mala i srednja preduzeća u Srbiji? Da li oni, kroz saradnju i partnerstvo, vide rešenja i izlazak iz krize? Da li je kriza otvorila nove perspektive u saradnji i nove mogućnosti za partnerstvo? Puno je pitanja koja treba postaviti u vezi sa ekonomskim posledicama krize, ali i još važnije rešenja do kojih bismo trebali da dođemo.

Srbija je u ovu krizu ušla sa depozitom od 4 milijarde evra, dok su paketi pomoći države prešli cifru od milijardu i po evra. Ova pomoć mikro, malim i srednjim preduzećima ovog meseca ističe i pitanje je da li će i koje nove mere država preduzeti. Ukoliko se i dostavi novi paket pomoći, Srbiji prema procenama MMF-a preti otpuštanje između 140.000 i 160.000 radnika, a očekuje se pad BDP-a na -5,6%. Različita istraživanja pokazuju da su mala i srednja preduzeća najviše pogođena ovom krizom, a pojedina mikro preduzeća su imala i do 70% pada prihoda u odnosu na prošlu godinu.

Kriza nas je podsetila na to da ne možemo ništa da uradimo sami i da su nova partnerstva jedan od pravaca koji nam može pomoći u savladavanju izazova. Države su, do sada, sprovele brojne mere pomoći i izdvojile ogromne svote novca kako bi ublažile posledice krize. Pored države i pojedine velike kompanije su pružile pomoći kroz različite programe podrške. Organizacije civilnog društva osvestile su važnost i mogućnosti saradnje sa poslovnim sektorom. I tako, svi sektori društva poslovni, javni i civilni pokazali su da je bez partnerstva, solidarnosti i saradnje teško postići važne rezultate i pronaći rešenja za izlazak iz krize.

Zato što smatramo da je važno da se predstavnici svih sektora okupe i razgovaraju na teme koje se tiču naše regionalne budućnosti, pozivamo vas da budete deo Move.Link.Engage konferencije. U periodu od 21. do 23. septembra razgovaraćemo o novom Planu oporavka za Evropu koji je donela EU, o tome kako će se ovaj plan odraziti na Zemlje Zapadnog Balkana, kao i kakav efekat su imale mere pomoći privrede Vlade Republike Srbije i kakva su to sve predviđanja za oporavak privrede regiona. Za više informacija posetite sajt Beogradske otvorene škole.

Autorka je koodrinatorka za saradnju sa klijentima u Beogradskoj otvorenoj školi.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari