Svi doktorati moraju na proveru 1Goran Belojević

Objavio sam kao koautor i korespondentni autor rad u Arhivu za higijenu rada i toksikologiju koji je na listi Science Citation Index ( Stošić L., Belojević G., Milutinović S. Effects of traffic noise on sleep in an urban population. Arh Hig Rada Toksikol. 2009).

U pitanju je bio materijal iz doktorata prvog autora. Iz uredništva časopisa dobio sam obaveštenje da je tekst prošao kroz software na plagijarizam i da pre slanja na recenziju treba da preformulišem jednu rečenicu iz poglavlja diskusije. Naime, u toj rečenici bilo je osam reči istog redosleda kao u mom prethodno objavljenom radu. Trebalo je dakle, da navedem sebe opisno, bez copy paste tehnike.

Doktorati su nuklearne elektrane nauke svake zemlje. Plagijarizam u doktoratu je antidržavna aktivnost, jer podriva nauku kao jedan od stubove svake države. Kada se danas jednoj univerzitetskoj komisiji bilo gde u svetu da zadatak da odgovori da li je jedan doktorat plagijat, posao nije nimalo komplikovan. Sa licenciranim moćnim software-om na plagijarizam može se za 24 časa precizno odgovoriti u kom procentu je tekst plagiran tehnikom copy paste, koji su izvori plagirani, koje su tačno rečenice plagirane.

Iskusni istraživač lako će proveriti da li je bilo statističke manipulacije, od potpunog izmišljanja statističke baze, do šticovanja sirovih podataka kako bi se dostigla statistička značajnost. To je statistička prevara. Time su se na žalost bavili i neki nobelovci, kada su potrošili pare od Nobelove nagrade, a njihov milionski projekat je i dalje tražio radove u vrhunskim časopisima. Dakle, plagijarizam i statističke prevare su pošast svetske nauke, ne samo srpske.

Kao redovni profesor Univerziteta u Beogradu stidim se informacije u štampi da je komisija sa FON-a podnela izveštaj o doktoratu Siniše Malog, sa zaključkom “ da nije u pitanju plagijat, ali da se izriče mera opomene zbog neakademskog ponašanja u doktoratu, u vidu navođenja bez citiranja“.

Sramota me je da moje univerzitetske kolege, umesto da profesionalno obave svoj posao, podnose politikantski pamflet u stilu one bosanske „učini mu ćejf, al’ mu pos’o ne uradi!“. Umesto da jasno napišu da li je i u kom procentu korišćena tehnika copy paste, koji su konkretno izvori plagirani, da li je bilo statističke manipulacije, komisija zaluđuje Nastavno-naučno veće FON-a i celu akademsku zajednicu. Da li je Komisija dala izjavu o konfliktu interesa, odnosno da članovi Komisije nisu istovremeno i članovi neke političke partije, pošto je u pitanju funkcioner SNS i srpski Ministar finansija? Sumnjam.

Šta činiti? S obzirom da smo svedoci eksplozije doktorata u Srbiji od 2000. godine, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije treba da pokrene projekat skeniranja na plagijarizam svih doktorata objavljenih u Srbiji od 2000. naovamo. To treba da rade IT stručnjaci koristeći licencirani software. Za one doktorate gde je utvrđen plagijarizam u procentu većem od 5%, statistički stručnjaci treba da nastave sa analizom na statističku prevaru.

Treba doneti dopunu Zakona o visokom obrazovanju kojim se dozvoljava oduzimanje titule doktora nauka u slučaju dokazanog plagijarizma ili statističke prevare. Potrebno je pročišćenje srpske akademske zajednice, analogno ispovedanju hrišćana pre pričešća.

Autor je redovni profesor univerziteta

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari