Zbirština umesto Narodne skupštine 1Foto: Narodna stranka

Na jugu Srbije postoji izraz kojim se skup ljudi napravljen najgorom mogućom negativnom selekcijom naziva „zbirština“.

Ova kolokvijalna reč danas najbolje opisuje sastav nečega što bi trebalo da predstavlja najviše predstavničko telo i nosioca ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Srbiji – Narodnu skupštinu.

Mi danas nemamo narodne poslanike, već partijske poslušnike.

Oni se danas „biraju“ sa izbornih lista koje sastavljaju partijska rukovodstva.

Takvi poslanici nisu izabrani, već postavljeni i kao takvi nemaju nikakvu odgovornost prema građanima, već oni račun podnose jedino svom partijskom rukovodstvu, koje ih je tu i postavilo.

Zato ti „narodni poslanici“ ni ne smeju da daju izjave medijima čak i kad je pitanje do te mere jednostavno – kako se zovete?

Odgovor na to pitanje dobićemo „drugi put“, kada dobiju i mišljenje.

To su poslanici koji stav o tome da li će glasati za ili protiv nekog zakonskog predloga ne donose razmišljajući da li će to biti dobro za građane u njihovoj izbornoj jedinici, nego čekajući zvonce predsednika skupštine.

Zato, ako zaista hoćemo da se u našem društvu nešto promeni, pored ispunjenja uslova za održavanje fer i demokratskih izbora, zahtev opozicije bi morao biti i promena izbornog zakonodavstva.

Zašto bismo tražili da se samo zamene uloge, ili što narod kaže „da sjaše Kurta a uzjaše Murta“?

Potrebna nam je potpuna promena sistema – u ovom slučaju izbornog.

U javnosti se čuju glasovi nekih teoretičara koji tvrde da je rešenje većinski sistem.

Iako teoretski zanimljiv, taj izborni sistem je zastareo, favorizuje velike partije i u svetu ga je napustilo 18 država od 1991. godine do danas.

Iskustvo Srbije sa većinskim izbornim sistemom je gotovo tragično – SPS je 1990. godine zbrisao opoziciju i sa 46,1 odsto glasova, zahvaljujući većinskom sistemu, dobio je čak 194 poslanička mesta od ukupno 250 u republičkom parlamentu.

Vojislav Šešelj je po istom većinskom sistemu pobedio Borislava Pekića na izborima u beogradskoj opštini Rakovica.

Izborni sistem mora omogućiti građanima da stvarno biraju svoje narodne poslanike, a ujedno da očuva i ojača političke stranke.

Rešenje za koje se zalaže i Narodna stranka je personalizovani proporcionalni izborni sistem.

U ovakvom sistemu odnos između birača i kandidata, odnosno izabranih predstavnika, uspostavlja se na visokom nivou, jer birači znaju kandidate za koje glasaju i koji ih predstavljaju u parlamentu.

Ovakav izborni sistem, kada je reč o partijskoj sceni, ne pravi razlike između malih i velikih stranaka, dok na unutarstranačkom planu pravi zdravu ravnotežu između uticaja pojedinačnih kandidata i stranačkog rukovodstva.

Narodni poslanici bi na taj način bili odgovorni pre svega svojim glasačima, koji bi znali ko ih predstavlja, a bio bi očuvan sistem političkih stranaka bez kojih nema političkog života.

U takvom sistemu, konačno bi bila prekinuta negativna selekcija, bio bi vraćen autoritet zakonodavne vlasti, građani bi konačno birali svoje poslanike, a poslanici bi s pravom bili nazivani – narodni poslanici.

Autor je generalni sekretar Narodne stranke

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari