Berlinski izaslanik 1

Poslanik Bundestaga Peter Bejer ustalasao je ovdašnju javnost porukom da Srbija treba da prizna „de jure“ nezavisnost Kosova jer u suprotnom neće postati članica Evropske unije.

S druge strane, Ambasada Nemačke je u izjavi za Danas potom naglasila da se stav nemačke vlade nije promenio i da „ostaje na dvema stranama da se dogovore“, čime je, donekle, ublaženo dejstvo izjave Bejera, poslanika iz redova Hrišćansko-demokratske unije (CDU), koju predvodi kancelarka Angela Merkel.

Nemački parlamentarac je, bez sumnje, otišao nekoliko koraka dalje od zvanične retorike kancelarke Merkel, ali činjenica je da ta, najmoćnija država EU, ima zahteve koji se, gotovo je izvesno, neće promeniti – da bi Beograd dobio „ulaznicu“ u „evropsku porodicu naroda“, neophodno je da potpiše pravnoobavezujući sporazum o normalizaciji odnosa sa Prištinom. Iako se u diplomatskim krugovima tvrdi da niko ne zna ni obrise eventualnog dogovora, čini se da je ideja o razgraničenju, odnosno „korekciji granica“, kao mogućem raspletu „kosovske drame“, odbačena jer Berlin neće ni da čuje za „prekrajanje mape“ Zapadnog Balkana.

Od diplomata se nezvanično saznaje da će Nemačka nastaviti da insistira na „receptu“ koji bi podrazumevao „stolicu“ za Kosovo u Ujedinjenim nacijama, najpre u statusu posmatrača, uz blagoslov Srbije, u zamenu za formiranje zajednice srpskih opština na Kosovu. Srpske vlasti, za sada, ne pristaju na takav scenario, ali ostaje pitanje šta će doneti naredni meseci. Bojazan Nemačke od bilo kakve promene granica u ovom regionu tumači se, u najvećoj meri, kao zazor od ponovnog aktiviranja balkanskog „bureta baruta“, uključujući porast „etnocentrizma“, dok Sjedinjene Države i Francuska imaju nešto blaži stav.

Mada na međunarodnoj političkoj sceni dominira stav da je uticaj Angele Merkel i njene vlade u globalnoj konstelaciji snaga oslabljen, zbog „potresa“ u vladajućoj koaliciji u Berlinu, izazvanim neslaganjima u vezi sa migrantskom politikom, bez „zelenog svetla“ Nemačke neće biti moguć nikakav dogovor o Kosovu. Faktor koji bi mogao da dovede do izvesnog preokreta u „kursu“ Berlina jesu izbori za Evropski parlament, zakazani za maj naredne godine. Kampanja za tu „trku“ je već počela u državama članicama EU, i predstavnici „mejnstrim“ politike strahuju od uspona populista i ultradesničara, što bi moglo da utiče i na izvesno „umekšavanje“ gledišta Nemačke u narednoj fazi pregovora Beograda i Prištine. Ipak, bilo bi iluzorno očekivati da će vlada Merkelove odustati od osnovnih principa kojima se rukovodi već godinama.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari