Frilenseri sa strepnjom očekuju zakon o fleksibilnim oblicima rada i porez na njihove prihode 1Foto: Pixabay/Pixies

Većina radnika na internetu (frilensera) u Srbiji ili skoro 78 odsto zarađuje oko 1.000 evra mesečno, a samo oko 23 odsto više od te sume, zbog čega sa strepnjom očekuju zakon o fleksibilnim oblicima rada kojim bi od 1. januara 2022. godine trebalo da budu oporezovani i njihovi prihodi, saopštilo je danas Udruženje radnika na internetu.

U saopštenju se navodi da rezultati ankete, koja je sprovedena od 25. juna do 10. jula ove godine i na koju je odgovorilo oko 800 radnika na internetu, pokazuju da je zarada prosečog frilnsera oko 700 evra, a da, kada se posmatra detaljnije, do 200 evra mesečno zaradi oko sedam odsto frilensera, do 400 evra 17,2 odsto, do 600 evra 18,8 odsto, do 800 evra 18,9 odsto, do 1.000 evra 15,4 odsto.

Dodaje se da do 2.000 evra zaradi 15,2 odsto radnika na internetu, do 3.000 evra 4,4 odsto, a više od 3.000 evra 3,1 odsto.

Udruženje je navelo da sada neoporezivi prihod iznosi mesečno 18.300 dinara, a poreska stopa je 55,8 odsto i da će, ako ona i dalje ostane tako visoka, za ogromnu većinu frilensera znači kraj bavljanja njihovim poslom.

Takva neoporeziva poreska osnovica i poreska stopa utvrđene su nakon dogovora frilensera i predstavnika Vlade Srbije posle više protesta u prvoj polovini godine i zaključkom da je to prelazno rešenje do usvajanja zakona o fleksibilnim oblicima rada koji bi trebalo da stupi na snagu 1. januara sledeće godine.

Predstavnici vlade su na pregovorima tokom protesta obećali frilenserima da će biti uključeni u radnu grupu koja će predložiti taj zakon u septembru ove godine.

Protesti frilensera započeti su početkom ove godine nakon što je poreska uprava krajem prošle godine uručila rešenja sa zahtevom da frilenseti plate poreske dažbine pet godina unazad pa čak i doprinose za zdravstveno osiguranje koje nisu koristili.
Troškovi poslovanja frilensera, prema rezultatima ankete, kod trećine frilensera iznose do 10 odsto prihoda, kod trećine oko 20 odsto, a za preostalu trećinu oni iznose od 30 odsto do 50 odsto.

Rezultati ankete su pokazali i da, kada se odbiju troškovi poslovanja, neto prosečna zarada frilensera iznosi oko 560 evra, a da im prihodi neravnomerno raspoređeni tokom godine.

Na pitanje da li su na neki način regulisali svoje poslovanje u nekoj od zakonski postojećih kategorija preduzetnika, 83 odsto frilensera je odgovorilo da svoju delatnost nije regulisalo ni na koji način, odnosno rade isključivo kao fizička lica, dok je 15 odsto registrovano kao preduzetnici, a manje od dva odsto frilensera je zaposleno u nekoj domaćoj firmi i to im predstavlja dodatni prihod.

Većina njih, oko 97 odsto je na pitanje da li je potrebno uvesti novu pravno-poresku kategoriju, koja bi se odnosila isključivo na radnike na internetu odgovorila potvrdno.

Primera radi, kako su naveli, predavači stranih jezika koji žive u Beogradu, prema sadašnjem poreskom rešenju, morali bi mesečno da izdvajaju oko 50.000 dinara, što bi za onog koji zarađuje prosečnih 700 evra značilo da mora da državi daje dve trećine svog prihoda.

Prosečan frilenser u Srbiji je osoba u tridesetim godina sa završenim fakultetom i bavi se tim poslom kako bi izdržavala sebe ili jednu i više osoba u porodici, a kojoj je to jedini izvor prihoda i koja pri tome ne ostvaruje pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje, pokazali su rezultati istraživanja.

Zanimanja kojima se frilenseri bave su različita, a najviše je predavača jezika (36,5 odsto), a zatim frilensera koji rade u oblasti informacionih tehnologija (18 odsto), a za njima oni iz oblasti umetnosti (9,3 odsto) i marketinga (8,7 odsto).

Razlog za takvu vrstu posla je, prema anketi, nemogućnost nalaženja posla u domaćim kompanijama, fleksibilnost u radu, kao i mogućnost veće zarade od zarade u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari