Poverenik: Zakon zastareo, potrebna veća ovlašćenja (VIDEO) 1Foto: FB/Danas

Nije se nazadovalo ali ni napredovalo u području poštovanja prava na informacije od javnog značaja i podataka o ličnosti, naveo je Milan Marinović poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti u rubrici „Intervju na mreži“ lista Danas ocenjujući situaciju u ovoj oblasti.

On, ipak, trvdi da je zakon zastareo i da praksa pokazuje da ga treba menjati kao i da povereniku treba dati veća ovlašćenja.

– Ja sam glasan, tražim veća vlašćenja povereniku, treba svi da budemo glasniji, uu nam treba pomoć. Izmene zakona poverenik ne može sam da predlaže, već samo da se zalaže za njih. Očekujem od nove Vlade da uradi više na izmeni zakona – rekao je Milan Marinović.

Na kritike da ga nema dovoljno u javnosti, odgovara da je priisustvo u javosti i medijima poverenika sasvim dovoljno.

-Ne bavim se politikom i javnim temama, već se bavim zakonom po ovlašćenjima koja imam. Ovde građani i novinari ne znaju da poverenik nema prevelika ovlašćenja, ne vršimo inspekcijski nadzor nad primenom zakona, ne možemo da podnosimo prekršajne prijave. Možemo samo da postupamo kada se izjave žalbe. Mislim da je to premalo i zato ističem da zakon treba menjati, zastareo je i ima manjkavosti oko ostvarenja prava – objašnjava Marinović.

Na pitanje ima li javnost pravo da zna na osnovu čega je firma brata premijrke Srbije dobila posao sa državom, Marinović kaće da sve treba da bude javno.

-Javnost ima pravo da zna sve detalje. Kad god se radi o trošenju javnog novca ili raspolaganju javnim sredstvima, javnost ima pravo to da zna. Ako je neka firma izabrana na tenderu, svako ima prvo da zna. Za informacije se ne treba obraćati toj firmi koja je prošla na tenderu, već državnom organu koji je sklopio ugovor i ima dokumentovane podatke –objašnjava Marinović i dodaje: – Kada kao građanin, novinar ili udruženje tražite informaciju od javne ustanove ili organa, za redovne informacije važi rok od 15 dana. Za informacije o ugrožavanju zdravlja i životne sredine, važi rok od 48 sati.

Poverenik ima mogućnost da izrekne i administrativnu kaznu, može da dostavlja Vladi dopis o nalaganju mere i da onda ona pruži pomoć u prinudnom izvršenju rešenja da se da informacija. A Vlada to, prema našim podacima, ne radi. Kazne su 20.000 i mogu da se izreknu deset puta a naša javna preduzeća plaćala su ove kazne i po 15 miliona dinara. Mislim da je najveće kazne plaćao Srbija gas. Funkcioneri nisu kažnjavani, protiv njih može samo da se pokrene prekršajni postupak za šta je nadležno ministarstvo samouprave – kaže Marinović.

https://www.facebook.com/www.danas.rs/videos/340611657010224

 

Prema njegovim rečima, u prošloj godini služba poverenika za informacije od javnog značaja rešila 440 žalbi protiv javnih preduzeća, od kojih je u 176 naloženo postupanje odnosno davanje informacija, u 24 je konstatovano da su žalbe neosnovane, u 11 je vraćeno na ponovni postupak, 12 žalbi je odbačeno a u 244 slučaja je obustavljen potupak jer je na kraju postupljeno po nalogu poverenika.

– Od kako se bližio početak primene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, informisanost o pravima pokazala se kao jedna od slabih tačaka i glavna tema je za nas kako da edukujemo građane šta znače ta prava i kako ih ostvariti i zaštiti. Odmah smo počeli da edukujemo i obučavamo, preko Akademije za javnu upravu i preko Paragraf fleksa i drugih organizacija a u saradnji sa USAIDOm obavili smo obuku u 14 lokalih samouprava.

Kovid nas je sprečio da nastavimo sa daljim predavanjima. Sad smo tehnički osporobljeni za vebinare i onlajn predavanja i počećemo i sa tim. U toku je konkurs sa Fakultetom za bezbednost, gde će polaznici dobili sertifikat menadžera za zaštitu podataka o ličnosti. Ovakvih lica nema dovoljno u Srbiji i oni su nam portebni – naveo je Marinović u Intrevjuu na mreži.

On ističe da kada je reč o zaštiti podataka, građani i pravna lica treba da vode računa kada koste viruelni svet zbog mogućih zloupotreba.

– Važno je znati da li se podaci uzimaju uz vašu saglasnost, jer onda imate pravo da tražite od toga da vam pokaže i kaže za šta će ih koristiti i kako čuvati. Svako kome se traže neki pdoaci, ima pravo na to – decididran je Marinović.

Preporuka za šifre bolesti

-Osnovna preporuka je da informacija o šifri bolesti ne bude ni na lekarskom receptu, ni na potvrdi koja se nosi poslodavcu. Podaci o zdravlju spadaju u posebno osetljive podatke, za njih važe strožija pravila – navoid poverenik za informacije od javnog značaja Milan Marinović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari