Nakon zabrane negiranja holokausta na FB neki traže isti tretman i za Srebrenicu 1Foto: Pixabay/Qimono

Nakon što je Fejsbuk zabranio sadržaje koji negiraju ili iskrivljuju činjenice o holokaustu, pojedinci i nekoliko udruženja je pokrenulo inicijativu da ova društvena mreža na isti način tretira i genocid u Srebrenici i zabrani njegovo negiranje.

Poverenica za ljudska prava Saveta Evrope Dunja Mijatović izjavila je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je pozitivno što Fejsbuk poricanje holokausta tretira kao govor mržnje i nada se da će ova kompanija, ali i druge usvojiti isti pristup u vezi sa sadržajem koji „negira druge genocide, uključujući genocid u Srebrenici“.

„Međutim, dio napora ne bi trebao biti samo na kompanijama, već i na vladama i pravosuđu. Neke su zemlje, poput Njemačke, već usvojile zakone kojima se pooštrava pravilo o tome kako se platforme društvenih medija moraju suprotstaviti govoru mržnje na mreži i drugim ilegalnim sadržajima. Neke zemlje također zabranjuju poricanje genocida, online ili offline“, rekla je Mijatović.

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) otvorenim pismom je od osnivača Fejsbuka Marka Zukeberga zatražio da zabrani i negiranje genocida u Srebrenici na svojoj platformi.

„Svjedoci smo da se vaša platforma sve više koristi za kontinuirano, organizovano i sistematsko poricanje genocida u Srebrenici“, navedeno je u otvorenom pismu IGK, čiji je direktor Emir Ramić za BIRN BiH izjavio da antisemitizam i govor mržnje ne bi smeli da imaju prostor na društvenim mrežama.

„Pokušaji negiranja ili umanjivanja genocida u Srebrenici trebaju biti zabranjeni, kao i glorifikacija nasilnih događaja uključujući holokaust. Treba spriječiti alarmantan nivo ignorisanja i negiranja genocida u Srebrenici, posebno među mladim ljudima“, naglašava Ramić.

Na pitanje BIRN BiH da li će zabraniti negiranje genocida u Srebrenici, iz Fejsbuka su odgovorili da trenutno nemaju zvaničan komentar o inicijativi, ali su naglasili kako već imaju politiku zabrane hvaljenja zločina iz mržnje, masovnih ubistava, ismevanje žrtava i promociju organizacija i pojedinaca koji ih čine.

„Uklanjamo i napade na ljude na osnovu njihovih zaštićenih karakteristika, uključujući etničku pripadnost i nacionalno porijeklo. Promjena koju smo najavili jest priznanje da je poricanje holokausta vrsta govora mržnje koja nadilazi poricanje ili iskrivljavanje činjenica o genocidu i koristi se za napade i direktnu mržnju prema jevrejskom narodu“, rečeno je iz Fejsbuka za BIRN BiH.

Bez zakona u BiH

Organizacije i pojedinci koji se bore protiv negiranja genocida u Srebrenici, nisu do sada bili uspešni na domaćem planu. Uprkos ranijim inicijativama, u BiH nisu usvojeni zakoni koji zabranjuju negiranje genocida. Krivični zakoni BiH i Republike Srpske ne tretiraju zabranu negiranja genocida ili drugih ratnih zločina. U Federaciji BiH postoji odredba kojom se brani negiranje genocida koje izaziva mržnju, ali, tužioci i eksperti tvrde da je odredba loše napisana i u praksi se ne koristi. Za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida u BiH zalaže se i visoki predstavnik Valentin Incko. On je prošle godine najavio da bi takav zakon mogao da nametne, ako ga ne usvoji državni parlament BiH. Zakona, nametnutog ili ne, u BiH i dalje nema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari