Bilčik: Moramo da zaštitimo evropsko pravosuđe 1Foto: EPA-EFE/ STEPHANIE LECOCQ

Sporazum o dugoročnom budžetu EU (do 2027. godine) je dobra vest za budućnost Evrope.

Takođe je važno što se ovim sporazumom uspostavlja jasna veza između principa vladavine prava i korišćenja novca EU. Ovo je jedno od ključnih pitanja koje je pokrenuo Evropski parlament tokom pregovora o evropskom budžetu. Moramo da zaštitimo evropsko pravosuđe i evropske poreske obveznike, i da se postaramo da se fondovi EU koriste u skladu sa principima vladavine prava i da sve države članice EU ispunjavaju te uslove, kaže za Danas Vladimir Bilčik, poslanik Evropske narodne stranke i izvestilac za Srbiju Evropskog parlamenta, komentarišući prekjučerašnji sporazum zemalja članica EU, EP i Evropske komisije o budžetu za period 2021- 2027. u vrednosti od 1.074 milijarde evra, te dogovor EP i Saveta EU o uslovljavanju davanja novca Unije vladavinom prava.

To znači da članicama Unije koje ne poštuju vladavinu prava preti opasnost da ostanu bez EU fondova.

Bilčik konstatuje da je „sporazum o evropskom budžetu evropski zakon, stoga ko god da se ne bude toga pridržavao, suočiće se sa zakonskim posledicama“.

– Dakle, važno je da svaka država članica deluje u skladu sa uslovima koji su povezani sa EU fondovima, u suprotnom njihovo evropsko finansiranje može da u budućnosti bude smanjeno. Takođe mi je drago što se u konačnim pregovorima sa državama članicama Evropski parlament snažno založio za više evropskih resursa i uspeo da izdejstvuje 800 miliona evra za Program prava i vrednosti u EU. Šaljemo jasan signal ne samo našim sopstvenim državama članicama, već takođe našim partnerima i budućim državama članicama, da principi vladavine prava i poštovanje suštinskih sloboda predstavljaju neupitne stubove evropskog političkog projekta, ističe Vladimir Bilčik.

I Tanja Fajon, poslanica Grupe socijalista i demokrata i predsednica Delegacije EP za odnose sa Srbijom, navodi da snažno podržava dogovor o mehanizmu (uslovljavanja davanja novca EU poštovanjem vladavine prava) koji su postigli EP i Savet EU, budući da je Evropski parlament to već dugo zahtevao.

– Ne želimo više da direktno ili indirektno finansijski podržavamo zemlje koje sistematski uništavaju i politički potčinjavaju društvene sisteme, dezintegrišu vladavinu prava i demokratiju. Sporazum između institucija EU je takođe veoma važan za vraćanje poverenja građana, ne samo građana iz država EU, već i građana iz zemalja Zapadnog Balkana, koje su na evropskom putu. Građani su u nedavnom istraživanju javnog mnjenja jasno predočili da države koje krše zajedničke vrednosti nisu podobne za dobijanje fondova EU, poručuje Fajon.

Prema mišljenju Tanje Fajon, „onim što je rečeno i dogovoreno, Unija šalje veoma jasnu poruku da više ne dozvoljava da je ucenjuju autoritarni lideri“.

– Vrednosti EU više nisu na prodaju. Snažno verujem da je ovo veliki i pozitivan primer i za države Zapadnog Balkana. EU treba da bude kredibilan partner i primer na koji se može ugledati, naročito kada se radi o poštovanju osnovnih prava i sloboda, demokratije i vladavine prava, napominje Fajon.

Bahovski: Uspostaviti jasne kriterijume

Erki Bahovski, spoljnopolitički novinar iz Estonije, ocenjuje za Danas da je teško proceniti da li će novouspostavljeni mehanizam EU biti sproveden u delo. „Dobra vest je, naravno, to što je postignut dogovor o budžetu Unije, tako da EU može da nastavi da funkcioniše, ali nije isključena ni mogućnost da mehanizam ostane samo mrtvo slovo na papiru, budući da EU zapravo ima premalu moć za nametanje pravila, na primer, ako pretpostavimo da se otkrije kršenje zakona u Mađarskoj ili Poljskoj, kako će se zaustaviti davanje novca, s obzirom na činjenicu da postoje mnogi programi EU koji se finansiraju godinama? Drugo, kako sa sigurnošću utvrditi da se krši vladavina prava, koji su kriterijumi? Neko može da kaže da ono što se dešava u Mađarskoj ili Poljskoj ne predstavlja kršenje vladavine prava. Šta je, onda, sa Španijom i Katalonijom? U suštini, postoje politički zatvorenici u Španiji. Treće, odluka o budžetu treba da bude doneta jednoglasno, što znači da Mađarska može da je blokira. Na kraju, odlazak Trampa iz Bele kuće ide naruku EK, dok je gospodin Orban izgubio svog saveznika. Gotovo je sigurno da predsednik Bajden neće podržavati Mađarsku u ovome, stoga, gospodin Orban ima manje manevarskog prostora nego ranije. Ukoliko EU uspe da uspostavi jasan kriterijum za vladavinu prava, onda će to biti dobar primer i za Srbiju, smatra Bahovski.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari