Građani se žale zbog izvršitelja, sudskih i izvršnih odluka 1Zoran Pašalić Foto: Medija centar

Iako izbor sva četiri zamenika Zaštitnika građana predstoji, još uvek se ne zna nijedno ime koje će Zaštitnik predložiti Skupštini, jedino je izvesno da se Miloš Janković neće naći na toj funkciji jer istekom drugog mandata on ne može biti ponovo biran.

Ovaj procedura ne bi trebalo da uspori rad institucije a u planu su i druge kadrovske izmene sa ciljem da se efikasnije radi na uspostavljanju vladavine prava, zaštiti medijskih sloboda i imovinsko-pravne sigurnosti, saznali smo iz razgovora sa ombudsmanom Zoranom Pašalićem.

Od pre dve nedelje Zaštitnik građana više nema nijednog zamenika a po zakonskoj proceduri Pašalić treba da predloži Narodnoj Skupštini ljude koji mogu biti izabrani na te funkcije, o čemu će konačnu reč dati poslanici. Konkretna imena, kaže, još uvek nije izabrao.

– Kada sam došao na funkciju zatekao sam četiri zamenika koje je izabrao prethodni Zaštitnik, u ovih godinu i po dana mog mandata, jedan zamenica, Vladana Jović, je napustila tu poziciju, otišla na drugi posao a ostalima je nedavno istekao mandat. Robertu Sepiju i Gordani Stevanović je to prvi mandat i mogu biti ponovo birani, a Miloš Janković je već dva puta izabran tako da on više ne može biti kandidat za tu funkciju. Još uvek nisam predložio nikog, ne postoji zakonski rok za to ali potrudiću se da to bude najbrže moguće. Ne mogu da kažem ništa loše o dosadašnjim zamenicima i verivatno će neka rešenja biit u tom krugu, objašnjava nam Pašalić. On naglašava i da ovaj proces ne usporava rad institucije jer, iako se ona personalizuje kroz jednu ličnost, zaposleni odgovaraju na pritužbe građana. Kako bi se na tome radilo efikasnije u planu je i nova sistematizacija za postojećih 90 zaposlenih ali i verovatno zapošljavanje novih ljudi – pa tek onda izbor zamenika.

– Skupština je odobrila novu sistematizaciju, kada to okončamo raspisaćemo i konkurs za ljude koji nam nedostaju, a potom ćemo zajedno predložiti zamenike. Instuticija mora da se prilagođava potrebama građana, ističe ombudsman. On ukazuje da su potrebe građana do sada pokazale da najviše problema ima iz imovinsko-pravne i socijalno-ekonomske tematike zato će mnogo više aktivnosti morati da se usmeri u tom pravcu.

– Sve je više pritužbi iz ove oblasti – na rad izvršitelja, na neefikasni rad pojedinih sudova, upravnih i izvršnih organa, a svakako ćemo morati da radimo na oblastima koje su za Srbiju zacrtane kao problematične. To podrazumeva poboljšanja u sferi pravosuđa, i ovde je vrlo važno naglasiti da nikome ne pada na pamet da se meša u nezavisno sudstvo, ali ombudsmani mogu da pružaju pomoć da se reše problemi dužine trajanja postupka, zloupotrebe procesnih ovlašćenja i neizvršenja sudskih odluka, naglašava Zaštitinik, dodajući da se četvrtina građana koja mu se obrati žali upravo na ove segmente.

S obzirom da se jedna od primedbi EU odnosi na korupciju, Pašalić objašnjava da i institucija Zaštitnika treba da pomogne u radu Agencije za borbu protiv korupcije a posebnu zaštiti treba pružiti uzbunjivačima.

– To su izuzetno hrabri ljudi koji su rizikovali svoj posao i egzistenciju svoje porodice, i njih treba apsolutno zaštititi, ako oni oni oktriju nedostatke institucija u kojimas rade i mogu potpuno slobodno da kažu to što primete to ubrzava izgradnju sistema u društvu a cilj je da da dođemo na nivo koji je ne samo zahtev Evropske Unije nego i poželjan da bi naša država bolje funkcionisala, zaključuje Pašalić. Odgovarajući na pitanje da li i kako Zaštitinik može da pomogne u svakom konkretnom slučaju kada su prava građana narušena, kao što su situacije kada je recimo uzbunjivač otpušten sa posla ili doživljava pritiske, Pašalić kaže da osim što može da, afirmiše i podrži uzbunjivača, može da se oglasi u svakom pojedinačnom slučaju nakon što utvrdi sve činjenice.

„Nedopustiv svaki vidi pritisaka na novinare“

Osim navedenih oblasti u kojima Zaštitinik građana mora da deluje efikasnije, Pašalić kao neophodno vidi odbranu medijskih sloboda, i položaja novinara kako u smislu njihovog ekonomskog i socijalno statusa gde Zaštitnik može da pomogne upućivanjem preporuka državi i medijskim organizacijama ali i sprečavanjem svakog vida napada i nasilja.

– Nasilje nad novinarima je apsolutno nedopustivo, ne samo napadi i vređanje veći i svaka vrsta pritisaka, naša institucija će se tu uvek pojavljivati ne  da arbitrira ali kao sagovornik novinarskim udruženjima, sa kojima smo održali jedan sastanak i treba da izgradimo zajedničku platformu, ukazuje on.

Tekst je izašao u okviru projekta Vladavina prava

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari