Državna strategija: Protiv majki do nataliteta 1Foto: EPA-EFE/ ANDREJ CUKIC

Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom godinama je najavljivan kao zakon koji će kada bude usvojen „promeniti puno stvari u Srbiji“.

I jeste. S jedne strane, krug majki koje će ubuduće imati pravo na naknadu tokom odsustva radi nege deteta proširen je – tako osim onih koje imaju poslove „za stalno“ na naknadu sada mogu da računaju i vlasnice poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnice, ali i one angažovane po osnovu ugovora o delu ili ugovora o povremenim poslovima. S druge strane je priča koja je prošle nedelje isterala na ulicu više od 1.000 ljudi koji su pred Vladom protestovali tražeći izmenu Zakona koji je svojom odredbom da u obračun naknade za porodilje ulazi poslednjih 18 meseci, oštetio sve one žene koje su zaposlene kraće od toga.

Prema novom Zakonu, žena koja je radila šest meseci pre nego što je ostala trudna za platu od 25.000 dinara primaće mesečnu naknadu kada se porodi tek nešto veću od 8.000 dinara. Druga stvar zamerena tvorcima Zakona je i maksimalno ograničenje naknade na tri prosečne zarade, što znatno umanjuje prihode budućim majkama koje su dobro zarađivale. Rezultat protesta za sada je samo obećanje koje je dala ministarka zadužena za populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović da će zakon biti popravljen i da će se ona zalagati da u obračun uđe pet prosečnih zarada. O ovima sa najnižim primanjima nije bilo reči.

Porodilje su neposredno pre usvajanja ovog Zakona imale pravo na 100 odsto zarade ako su radile više od šest meseci. Ako su radile tri do šest meseci dobijale su 60 odsto, a za manje od tri meseca imale su 30 odsto od plate. U obračun zarade ulazio je period od 12 meseci, a ukoliko u nekom od tih meseci nije bilo uplata računalo se 50 odsto od republičkog proseka. Pre toga, situacija za buduće majke bila je lošija.

Na primer, žene koje su se u Srbiji porodile tokom 2005. dobijale su svega 60 odsto od zarade tokom porodiljskog, a situacija se popravila usvajanjem zakona koji je početkom 2006. uveo, na primer i dve godine odsustva za treće dete (što važi i danas).

Govoreći o periodu pre usvajanja aktuelnog Zakona urednica portala Bebac.com Jasmina Mihnjak kaže za Danas da je taj period bio bolji u odnosu na prethodni kada je deo tereta padao na poslodavce, ali je ipak i taj zakon imao svoje nedostatke.

– Plate su kasnile kao što sada kasni trudničko bolovanje, žene koje su bile angažovane po ugovoru o delu ili na osnovu privremeno povremenih poslova kao i poljoprivredne osigiranice nisu imale pravo na naknadu zarade. Preduzetnice su imale naknadu samo ako zatvore radnju što u nekim slučajevima, na primer apoteka, nije bilo moguće – ističe Mihnjak.

Za razliku od ranijeg perioda, sada, napominje Mihnjak, trudničko bolovanje ne ulazi u obračun naknade zarade pa je tako ranije žena koja zatrudni tri meseca od zasnivanja radnog odnosa imala 100 odsto naknadu, a sada ako otvori bolovanje ima mnogo manju platu. Nije se nikada desilo, ističe ona, da plata na porodiljskom bude za bilo koju ženu – 1.000 dinara.

– U obračun naknade ulazi dug period od 18 meseci, a za mesece u kojima žena nije radila računa se 0 dinara. Gornja granica naknade je bila pet prosečnih plata, a sada je tri. Porez se plaća na pet plata tako da je nejasno zašto su žene iz ove grupe tako drastično oštećene – napominje Mihnjak i dodaje da preduzetnice dobijaju još manje plate i uz to im ne ide staž ako ga same sebi od svoje naknade ne uplate.

– Od države koja propagira natalitet to se ne bi očekivalo. Naprotiv, mame su kažnjene ovim zakonom uz poruke da odlože roditeljstvo. Objašnjenje za sve ove greške države je još sramnije. Mame su optužene za zloupotrebu trudnoće. Tako smo od borbe za natalitet dospeli do borbe protiv trudničke mafije. Izgleda da ova zemlja nema većih neprijatelja – napominje Jasmina Mihnjak i ističe kako ovaj Zakon nije usklađen ni sa Zakonom o radu, te da se kosi i sa Ustavom i da krši Međunarodnu konvenciju o zaštiti materinstva dovodeći tako veliki broj žena na rub siromaštva.

Svih ovih problema mnogo je manje u razvijenim zemljama. Tako je žena u Austriji maksimalno zaštićena od trenutka kada poslodavcu prijavi trudnoću, od kog trenutka žena ne sme nositi teško, raditi na ekstremnim hladnoćama ili vrućinama, od 20 sedmice zabranjen je rad na traci, ne sme biti na radnom mestu gde se samo sedi ili samo stoji ili radi noću. Žene u Austriji mogu da uzmu 36 meseci porodiljskog odsustva (koje će da koristi zajedno sa suprugom) i tokom kog će da dobija dnevnu naknadu od 14,53 evra. Te tri godine porodilja će primati nešto malo manje od 500 evra mesečno, ali ako izabere da koristi 14 meseci odsustva naknada tokom porodiljskog biće 990 evra mesečno. Majke mogu da se odluče i za opciju u kojoj će 14 meseci primati 80 odsto od proseka poslednje tri plate. U Austriji, međutim, postoji ograničenje, odnosno dnevna naknada za porodilje ne može biti veća od 66 evra, nezavisno od toga koliko je žena zarađivala pre trudnoće.

I u Nemačkoj postoje ograničenja, tako da porodilja prima ne manje od 300 i ne više od 1.800 evra mesečno, dok oni čiji prihodi domaćinstva prelaze pola miliona evra godišnje uopšte nemaju pravo na naknadu.

U obračun naknade za porodilje u Makedoniji ulazi poslednjih 12 meseci i iz republičkog fonda se tokom godine odsustva isplaćuje 100 odsto zarade. Ako je žena zaposlena manje od 12 meseci onda u prosek ulazi šest zarada. Minimalna naknada je 400, a maksimalna oko 1.400 evra.

Uslov da žena u Sloveniji dobije zaradu za vreme porodiljskog odsustva je da je u prethodne tri godine bar godinu dana bila zaposlena. Imaju pravo na 12 meseci porodiljskog, a računa se prosek poslednjih 12 meseci bruto plate. Prva tri meseca dobija se 100 odsto, a preostalih devet meseci mame dobijaju 90 odsto od tog iznosa. Najmanja isplata koju žena na porodiljskom odsustvu može da dobije je 543 evra, najveća 1.565 evra.

Za prvih šest meseci po rođenju deteta u Hrvatskoj majka dobija 100 odsto plate koja je prosek poslednjih šest zarada. Narednih šest meseci, nezavisno od plate, majke primaju fiksni deo koji iznosi 3.991 kunu ili 536 evra. I u Hrvatskoj se najviše oštećenim osećaju one majke koje su, na primer, zarađivale više od 4.000 kuna mesečno jer će one tokom porodiljskog primati mnogo manje nego dok su radile. Niti u jednoj od ovih zemalja za obračun naknade za porodilje ne računa se tako dug period od 18 meseci kao kod nas. U Crnoj Gori, na primer, situacija je skroz drugačija – žene dobijaju 100 odsto naknade tokom godine odsustva, a primaju onoliko koliko im je bila poslednja plata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari