MMF: Četiri oblaka nad svetskom ekonomijom 1Foto: EPA/JIM LO SCALZO

Crni oblaci nadvijaju se nad svetskom ekonomijom i sprema se ekonomska oluja.

Ovo nisu proročanstva onih koji redovno predviđaju propast, već izjave lidera najvažnijih međunarodnih finansijskih institucija. Kristin Lagard, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda, upozorila je na „četiri oblaka“ koji podrivaju globalnu ekonomiju i koji mogu da dovedu do oluje.

„Kada ima puno oblaka, dovoljna je jedna munja da pokrene oluju“, upozorila je Lagardova na samitu najviših svetskih zvaničnika u Dubaiju. Sličnu metaforu iskoristila je i Svetska banka u januarskom izveštaju o globalnim ekonomskim izgledima čiji podnaslov asocira na spuštanje mraka na svetsku privredu.

Četiri oblaka o kojima je govorila Lagard su tenzije u međunarodnoj trgovini, finansijsko stezanje, neizvesnost u vezi Bregzita i efekti ekonomskog usporavanja kineske ekonomije.

Trgovinske tenzije se pre svega odnose na carinski rat Amerike i Kine, dve najveće svetske ekonomije, čije efekte svet već oseća na svojoj koži.

„Nemamo ideju kako će se to razvijati, ali znamo da već počinju da se odražavaju na svetsku trgovinu“, poručila je šefica svetskog finansijskog policajca koji je revidirao projekciju globalnog rasta sa 3,7 na 3,5 odsto ove godine.

Još jedan rizik nose rastući troškovi zaduživanja i to u okolnostima prezaduženosti država, kompanija i domaćinstava. Kako je Lagardova istakla u autorskom članku u Forin polisiju, takozvani nefinansijski dug, odnosno dug domaćinstava i kompanija dostigao je 2017. godine 182 biliona dolara što je 224 odsto globalnog BDP-a i čak 60 odsto više nego dugovi iz pretkrizne 2007. godine.

Mada Srbija protekle četiri godine smanjuje udeo duga u BDP-u svetski trend je suprotan. Lagard navodi da je u rastućim ekonomijama (kategoriji kojoj pripada i Srbija) javni dug na nivou viđenom tokom kriza 1980-ih godina.

Prezaduženost rastućih ekonomija postaje ogroman rizik u situaciji kada velike zemlje počnu da podižu kamatne stope. Recimo u situaciji neočekivanog rasta kamatnih stopa i pada vrednosti imovine, recimo akcija i nekretnina kao što se recimo desilo tokom krize 2008, procenjuje da bi iz ovih zemalja (ne računajući Kinu) moglo da se odlije više od 100 milijardi dolara. To je na nivou odliva kapitala pre deceniju tokom svetske finansijske krize.

S druge strane glavne centralne banke, američki FED, Evropska centralna banka, Banka Engleske, centralna banka Japana drže rekordno niske kamatne stope već jako dugo. Iako je FED već počeo sa podizanjem kamata izgleda da ej od toga odustao u ovoj godini zbog loše globalne ekonomske slike. Međutim, poreska rasterećenja Trampove vlade na čijim krilima su SAD zabeležile dobar ekonomski rezultat dovedu do rasta inflacije FED će morati da povećava kamate.

Zanimljivo je kako su se obrnule uloge pa MMF koji je ranije često bio i bezrazložno optimističan sada oprezan, dok recimo čovek koji je stekao nadimak Dr. Propast, Nurijel Rubini, ističe da je rizik od globalne recesije u 2019. nizak, mada kompletna svetska ekonomija usporava.

Ključna kretanja za rastuće ekonomije biće ekonomsko usporavanje SAD i Kine, viša od očekivane američka inflacija i kamate FED-a, trgovinski ratovi, jačanje dolara i pad cene nafte.

Za nas je posebno važno stanje evrozone, a pre svega nemačke ekonomije. Svetska banka je smanjila prognozu rasta razvijenih ekonomija sa 2,2 prošle na svega 1,6 odsto 2020. godine. Nemačka ekonomija je za dlaku izbegla recesiju, a Italija se nalazi u ozbiljnim problemima sa dva uzastopna kvartala sa negativnim rastom i javnim dugom od 2,3 biliona evra ili 131 odsto BDP-a.

Sva ova dešavanja utiču na Srbiju direktno ili indirektno, a Srbija ne može ni najmanje da utiče na njih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari