Izdavači godine Službeni glasnik i Prometej 1Foto: Stanislav Milojković

Žiri 63. Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu saopštio je juče da je za izdavače godine izabrao izdavačke kuće “Prometej” i “Službeni glasnik”, a da je izdavački poduhvat godine knjiga Mila Lompara “Crnjanski – biografija jednog sećanja”, u izdanju “Pravoslavne reči”.

„Izdavač “Prometej” godinama je jedan od najrelevantnijih srpskih izdavača. Objavio je i objavljuje kapitalna lingvistička izdanja, izuzetna istoriografska i književna dela domaće i strane poezije i proze. Prepoznatljiv je po izuzetnim monografijama. Posebno se ističe 60 objavljenih naslova u ediciji “Srbija 1914-1918”. Prećutane teme, zaboravljeni događaji i žrtve, bogat izbor ilustracija su neke od odlika “Prometejevih” izdanja objavljenih povodom stogodišnjice “Prvog svetskog rata”. Time se odlikuje i najnovije peto, tek izašlo kolo. Izuzetan doprinos dat je i srpskoj lingvistici, knjigom Miloša Okuke “Srpski dijalekti”, a pravi izdavački dragulj predstavlja “Osnovni navatl (astečko-srpski) rečnik” Igora Sekea. Između dva sajma “Prometej” je objavio 121 novu knjigu“, obrazložio je žiri svoju odluku.

Za “Službeni glasnik” rečeno je da „već godinama spada u red naših najplodnijih i po izdavačkom dijapazonu kao i objavljenim sadržajima, najkvalitetnijih izdavača, koji ove godine nesumnjivo zaslužuju epitet izdavača godine“. „Iako je ukupna produkcija “Službenog glasnika” kao, uostalom i većine drugih izdavača smanjena, “Glasnik” je ipak smogao snage da napravi značajan iskorak u smeru dinamičnije i selektivnije izdavačke produkcije, više težeći nego ranije aktuelnim sadržajima iz domena književnosti, nauke i umetnosti. O tome nam svedoče naslovi koji su u proteklih godinu dana obeležili izdavačku delatnost” Službenog glasnika”. Posebnu pohvalu zaslužuje antologijska edicija “Prvi svetski rat u srpskoj književnosti”, koja obuhvata romane, pripovetke, poeziju, drame nastale u periodu od 1915. do 2018, kao i sećanja i svedočanstva učesnika rata sabranih u 15 knjiga“, piše u obrazloženju odluke.

U najužem izboru za izdavača godine bili su i “Zavod za udžbenike”, “Srpska književna zadruga” i “Eduka”.

Za Izdavački poduhvat godine “borili” su se “Crnjanski – biografija jednog osećanja” i prozna dela Zorana Živkovića u 10 tomova, u izdanju “Zavoda za udžbenike”, trotomno delo Vladete Jerotića “Od Save do Pavla” izdavača “Ars Libri”, monografija “Srpska pravoslavna crkva – osam vekova istorije u slici i reči” autora Borisa Stojkovskog, Valentine Vuković i Srđana Ercegana, u izdanju kuće “Data Status” i “Džon V. Frotingam – zaboravljeni srpski dobrotvor” Tomislava R. Simonovića u izdanju “Zavoda za udžbenike”.

Lompareva knjiga je prevagnula zato što „u potrazi sa signalima egzistencijalnog osećanja koje konstituiše identitet i iskustvo Miloša Crnjanskog, Milo Lompar izvrsnim esejističkim stilom osvetljava životnu putanju velikog pisca i njegov položaj u srpskoj kulturi“. „Hermeneutičko svetlo pada na prepisku, istorijska svedočanstva, političke članke i umetničko pripovedanje Miloša Crnjanskog. Ukrštanjem različitih sadržaja – biografskih, književnih, političkih – u sudbini Miloša Crnjanskog, ova izvrsno opremljena i ilustrovana monografija predstavlja značajan doprinos u našoj književnosti i kulturi“, navodi s u obrazloženju nagrade za izdavački poduhvat godine.

Žiri je dodelio dve nagrade Najbolji izdavač iz dijaspore u 2018. za “Spomeničko blago Republike Srpske” autorke Ljiljane Ševo, u izdanju “Akademije nauka i umjetnosti RS” i novosadske” Pravoslavne reči” i za “Istoriju američke književnosti” Radojke Vukčević, koju su objavili “Odjeljenje za srpski jezik i književnost Društvo članova i Matica srpske u Crnoj Gori” iz Podgorice i novosadska “Akademska knjiga”. Posebno priznanje za doprinos u oblasti nauke dobila je knjiga Gideona Grajfa “Jasenovac Aušvic Balkana. Ustaška imperija okrutnosti” u izdanju “Instituta za Holokaust Šem olam” (Izrael), “Akademskog koledža Ono” (Izrael) i “Fondacije za projekte edukacije za Holokaust”, u saradnji sa “Poljskim projektom za restauraciju jevrejskih grobalja – FHEP” (SAD).

Nagrada za Dečju knjigu godine pripala je knjizi “Gospodar solitera i druga čuda” Miladina Ćulafića koju je objavila “Srpska književna zadruga”. Specijalno priznanje za izdavača dobili su “Zavod za udžbenike”, za knjigu koja je konkurisala i za izdavački poduhvat, “Džon V. Frotingam – zaboravljeni srpski dobrotvor” i “Akademija nauke i umetnosti RS” za drugi tom enciklopedije RS.

Ove godine dodeljeno je čak pet Specijalnih priznanja za knjigu. Dobile su ih knjige “Patrijarh Pavle o islamu i muslimanima” đakona. Aleksandra Praščevića, u izdanju “Izdavačke fondacije SPC Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke”, “Ivo Andrić – Večiti kalendar maternjeg jezika”, koji je priredio Miro Vuksanović (izdavači “Makarije”, “Obodsko slovo” i “Hercegovina izdavaštvo”), “Manastir Svete Trojice Stanjevići 1338-2018” (izdavač “Svetigora”), “Srbi na Kosovu i Metohiji u 19. i 20. veku” Milovana J. Bogavaca i Dragoslava S. Ćetkovića, u izdanju “Obeležja plus”. Specijalno priznanje za knjigu dobio je i Zbornik “Umetničko nasleđe srpskog naroda na Kosovu i Metohiji” koji su uredili Dragan Vojvodić i Miodrag Marković, izdavač je “SANU”. Specijalna nagrada za strip pripala je grafičkom romanu “Sat”, u izdanju “Pčelice” iz Čačka.

Iza svih ovih nagrada stao je žiri koji su činili Dragan Simeunović (predsednik), Slobodan Kanjevac, Milica Lilić, Tiodor Rosić i Želidrag Nikčević.

Najlepše knjige

Nagrada “Bogdan Kršić” za najlepšu knjigu na 63. Beogradskom sajmu knjiga pripala je knjizi “Ikone stila Srbije”Nede Todorović i Radmile Stanković, u opremi Aleksandre Janković. Knjigu je objavio “Zepter Book World” iz Beograda. Nagrada za najlepšu dečju knjigu pripala je ediciji “Princeza Sofija” autorke Vesne Aleksić, u opremi Dušana Savića i sa ilustracijama Bojane Stojanović. Izdavač je “Kreativni centar”. Specijalno priznanje za mladog dizajnera dobila je Jelena Vasiljević za knjigu “Hostel Beatrice” Miloša Švonje, u izdanju “Prometeja”.

Guranje i ograđivanje

Proglašenju i uručenju nagrada ovogodišnjeg Sajma knjiga prethodila je neviđena gužva ispred sale “Ivo Andrić”, zato što se prepodnevni program odužio. Nestrpljivi izlagači, posebno pojedini dobitnici nagrada, gurali su sve pred sobom. Sajam je prvi put ove godine tokom uručivanja nagrada improvizovanom ogradom, koju je čuvalo obezbeđenje, odvojio izdavače od novinara.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari