Izrada prvog narodnog gramatičkog digitalnog rečnika srpskog jezika 1Foto: Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Tokom decembra meseca, u Domu kulture Studenstki grad i Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ a pod pokroviteljastvom Ministarstva kulture i informisanja održani su promotivni skupovi posvećeni korišćenju platoforme za izradu specifičnog, prvog, gramatičkog digitalnog rečnika srpskog jezika u otvorenom pristupu.

Koji se može naći na adresi http://lab.unilib.rs/.

Stručnjaci ove dve ustanove predstavili su svim zainteresovanima alat za izradu rečnika i način korišćenja i detaljno ukazali na značaj ovoga, za sada kod nas jedinstvenog kraudsorsing projekta. Jedinstvenost i vrednost projekta ogleda se u tome da institucije obezbeđuju platformu za masovan rad volontera, kao i kritično nedostajuću digitalnu infrastrukturu u javnom domenu, rečeno je u saopštenju Univerzitetske biblioteke.

Platformu pod nazivom Jezička laboratorija plus razvijaju stručnjaci Univerzitetske biblioteke iz Beograda. Njena uloga je da omogući masovni unos padežnih oblika jednine i množine imenica i široku dostupnost dobijenih rezultata u javnom domenu. Zainteresovani saradnici na dobrovoljnoj bazi unose materijal koji automatski postaje deo javnog domena. Digitalni rečnik potpuno besplatno stoji na raspolaganju u otvorenom pristupu svima onima koji žele da na osnovu njega razvijaju aplikacije, programe i alate za srpski jezik, a koji trenutno nedostaju ili nisu dostupni u javnom domenu.

Projektom „Kraudsorsing Srbija: Narodna mudrost za bolje bibliioteke“ Ministarstva kulture i informisanja proširuje se baza volontera koji sarađuju na projektu, kao i opseg mogućnosti rada na projektu dodavanjem modula za množinu imenica.

Svi zainteresovani mogu doprineti izradi narodnog gramatičkog digitalnog rečnika srpskog jezika u otvorenom pristupu i koristiti do sada ostvarene rezultate njegove izrade na adresi http://lab.unilib.rs/. Jednostavnom registracijom na platoformi volonteri stiču pravo unosa materijala po sopstvenom jezičkom nahođenju, a kontrola unetih materijala zasnovana je pre svega na principima statitičkih pravila i procena urađenih u tesnoj fazi izrade platforme, ali i na kotroli koju vrše bibliotekari – stručnjaci. Na ovaj način se pored važne jezičke infrastrukture dobija i vredan izvor za proučavanje živog srpskog jezika koji na raspolaganje lingvistima stavlja stotine hiljada unetih jezičkih oblika što predstvlja svojevrstan presek stanja srpskog jezika danas u segmentu na koji se izrada rečnika odnosi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari