Jutarnji list o Predragu Đakoviću, srpskom predstavniku na Bijenalu: Izazvao proteste, pa izložio fotografije Hitlera 1Foto: Matteo Chinellato / ipa-agency.net / IPA / Profimedia

„Ko je taj Đoković?“ pita jedan posetilac ženu na ulazu Srpskog paviljona u Đardinima tokom otvaranja ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala. „Nije Đoković, to je naš teniser. Ovo je Đaković.“

Nije slučajni posetilac jedini, međutim, koji ne zna za Predraga Đakovića koji od sredine 80-ih živi u Pragu. U Srbiji je izbor tog široj javnosti nepoznatog umetnika za predstavnika na ovogodišnjem Bijenalu u Veneciji izazvao brojne reakcije, polemike i peticije, piše Jutarnji list.

Umetnici i istoričari umetnosti koji su javno reagovali zamerali su to što Đakovićevo delo ne samo da nije poznato u Srbiji, nego ni u Pragu gde živi, da nije ispunio uslove konkursa, a koji se odnose na umetnički kvalitet i inovativnost projekta, ugled u stručnoj javnosti, reference na međunarodnom nivou…

„Da, bilo je nekih protesta“, kaže Đaković na pitanje kako komentariše reakcije u Srbiji na njegov nastup, „Ali rekao sam: ‘Pa kako možete kritikovati nešto što niste videli?’“

Jutarnji list o Predragu Đakoviću, srpskom predstavniku na Bijenalu: Izazvao proteste, pa izložio fotografije Hitlera 2
Foto: Matteo Chinellato / ipa-agency.net / IPA / Profimedia

Đakovićeva izložba naslovljena „Through Golgotha to Resurrection“ („Preko Golgote do Vaskrsenja“) sastoji se od fotografija i novinskih tekstova koje je skupljao godinama, a u jednom delu su koferi ljudi koji su bežali zbog političkih, ali i egzistencijalnih razloga tokom istorije.

Deo izložbe je i kompozicija koju je komponovao za nastup u Veneciji, a koja služi, kako tumači srpski predstavnik, kao „pozadina“ izložbi. Nastao je kroz muziku, kaže, da dočara „haos Evrope“.

Umetnik u svom radu, instalaciji za Bijenale, kako možemo saznati u njegovom opisu, postavlja pitanje da li je danas još moguće artikulisati novi zajednički jezik vrednosti, koji neće podleći ideološkim iskrivljenjima ili neuspesima intelektualnih elita koji su obeležili prethodno stoleće.

Nadahnuće za rad, kako objašnjava, bila je današnja perspektiva na događaje iz 20. veka.

„Ne znam, možemo li uopšte išta naučiti iz prošlosti?“ kaže Đaković.

„Meni je bilo važno da u ovom radu hronološki sagledam to 20. stoleće koje je bilo neverovatno pogubno za jako mnogo ljudi, uključujući i moj život budući da je bio dosta tragičan, izgubio sam članove porodice.“

Na zidovima izložbenog paviljona možemo pratiti događaje iz minulog stoleća putem arhivskih fotografija i novinskih naslova.

„Čini se da se ništa nije promenilo. Sve se vrti oko novca, pa se vode ratovi, stvara mržnja.“

Posebno su zanimljive fotografije koje je Đaković, koji je inače i strastveni kolekcionar, kupio od naslednika ličnog fotografa Adolfa Hitlera, na kojima najvećeg zločinca 20. veka vidimo u nekim običnim životnim situacijama, „kao normalnog čoveka“. Kako čita novine, igra se s decom…piše Jutarnji list

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari