Probali smo da unesemo kečap u muzej u Beogradu 1Foto: Una Miletić

Činjenica da se u najznačajnije muzeje sveta može ući sa konzervom Hajnc supe kojom su poliveni „Suncokreti“ i da je pre par dana crnom bojom polivena slika Gustava Klimta, navela nas je na pomisao da se u srpske muzeje bez problema može ušetati sa kofom poludisperzije. Ipak, odlučili smo se za kečap. Doduše, ne u cilju eko – omazde na umetnine, već čisto da napravimo eksperiment i vidimo da li ćemo proći.

Uzeli smo kečap. I krenuli ka vratima. Prošli kroz detektor metala i našli se u predvorju Narodnog muzeja u Beogradu. Izabrali Narodni muzej kao najznačajniju instituciju kulture ove vrste.

Ako bi klimatski aktivisti rešili da skrenu pažnju na probleme zagađenja u Srbiji, mnoga umetnička dela bi bila uništena.

Probali smo da unesemo kečap u muzej u Beogradu 2
Foto: Una Miletić

Ruku na srce, da smo probali da unesemo hladno oružje ili bombu, ne bi uspeli u poduhvatu jer vas ljubazni čuvari na ulazu prvo sprovedu kroz detektor metala. Iako bez zle namere, nije bilo prijatno uneti kečap u muzej. Ipak, ovaj paradajz – sos dobio je turu vođenja kroz postavku sačinjenu od eksponata dalekog paleolita sve do umetnosti 20. veka. Na tri nivoa zdanja.

Kečap je video Pikasa, Modiljanija, Savu Šumanovića, „Kićenje neveste“ Paje Jovanovića, Jakšićevu „Devojku u plavom“, srednjevekovne ikone i freske … tačnije, gvirkao je iz torbe jer je ipak toliko čuvara u muzeju sveprisutno da je ankisoznost rasla pri pomisli da bočica iz torbe izađe i opušteno uživa u eksponatima. Zbog kamera postavljenih na skoro svim ćoškovima plafona oblivao ga je hladan znoj. Ipak, najviše je uznemiravala pomisao kako neko u deliću sekunde može da uništi neprocenjivo bogatsvo čovečanstva, jer dobar deo postavke ne poseduje zaštitno staklo.

Probali smo da unesemo kečap u muzej u Beogradu 3
Narodnom muzeju u Beogradu uputili smo mail sa pitanjima kako bi saznali da li su zbog napada eko aktivista na muzeje širom sveta razmatrali uvođenje pojačanih mera predostrožnosti prilikom ulaska u muzej, ali, do zaključivanja ovog broja, odgovor nismo dobili.

Početkom ove godine, na Dan zemlje klimatski aktivista Wynn Bruce zapalio se ispred Vrhovnog suda u Vašingtonu, protestvujući protiv klimatskih promena, a poslednjih par meseci internet gori vestima o klimatskim aktivistima koji napadaju muzeje, targetirajući najznamenitija umetnička dela sveta, raznim tekućinama. Botičeli, Van Gog, Klimt, Munk… neki su od slavnih slikara čija se umetnost našla na meti napada eko aktivista.

Probali smo da unesemo kečap u muzej u Beogradu 4
Foto: Una Miletić

Od „monkey wrenchinga“ do od medija imenovanog „Unabomber“- a Teda Kaczynskija koji je slao pisma-bombe na adrese onih za koje je verovao da uništavaju prirodu, eko aktivisti s razlogom glase za najradikalnije, te su iz tog razloga poneli titulu eko-terorista.

Bez da ulazimo u to da li su teroristi oni koji uništavaju Planetu ili oni koji po svaku cenu pokušaju da je spasu, aktivisti za očuvanje životne sredine šalju jasnu poruku da ništa osim očuvanja prirode nije sveto. Onda sa druge strane naleti misao na beskrupulozne načine na koje čovečanstvo uništava Planetu. U oba slučaja, – šah mat pozicija. Dve stvari su ipak jasne, prvo, ljudi treba ozbiljno da razmisle šta čine Zemlji i preduzmu nešto konretno, što ne uklučuje uništavanje onog veličanstvenog što nas čini ljudima. A drugo, treba češće posećivati muzeje, naravno, bez kečapa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari